Na sastanku je vođen otvoren i konstruktivan razgovor u vezi sa sprovođenjem Etičkog kodeksa poslanika, uz osvrt i na odredbe Zakona o sprječavanju korupcije koje se tiču sukoba interesa kod poslanika.
Predśednik Odbora dr Halil Duković je upoznao eksperta sa ključnim odredbama Etičkog kodeksa poslanika, donesenog u decembru 2014. Saopštio je da je Etičkim kodeksom poslanika utvrđeno da je nadzor nad primjenom i praćenjem poštovanja Etičkog kodeksa poslanika u nadležnosti Odbora za ljudska prava i slobode. Predśednik je pojasnio da su Etičkim kodeksom utvrđena etička načela i standardi ponašanja kojih treba da se pridržavaju poslanici u obavljanju svojih dužnosti, a cilj Etičkog kodeksa je očuvanje, afirmacija i unaprjeđenje dostojanstva i ugleda poslanika i jačanje povjerenja građana prema Skupštini. Istakao je da Etički kodeks poslanika ne sadrži detaljno razrađene odredbe o sprječavanju sukoba interesa i zabrani korupcije, jer se svega tri člana Kodeksa odnose na ovu problematiku, ali je ova oblast detaljno regulisana Zakonom o sprječavanju korupcije.
Predśednik Duković je upoznao eksperta Savjeta Evrope i sa pet prijava podnesenih zbog kršenja odredbi Kodeksa, kao i sa problemima sa kojima se Odbor susreo u nadzoru nad primjenom i praćenjem Etičkog kodeksa. Naveo je da se u prijavama uglavnom ukazivalo na neprimjereno i nedolično ponašanje poslanika kojim se narušava ugled Parlamenta i na korišćenje riječi i izraza kojima se omalovažavaju druga lica i vrijeđa njihovo dostojanstvo, što je suprotno načelima profesionalne etike i opšte kulture.
Predśednik Odbora je saopštio da je Etičkim kodeksom poslanika utvrđeno da zamjenik predśednika saziva Odbor na śednicu i predlaže dnevni red sa aktima koji se odnose na povredu Kodeksa. Iako je ta odredba utvrđena u namjeri da opozicija aktivno učestvuje u primjeni Etičkog kodeksa, u praksi se Odbor susreo sa problemima. Naime, zamjenica predśednika Odbora pripadala je Demokratskom frontu koji je od septembra 2015. godine bojkotovao rad Parlamenta i radnih tijela, pa zamjenica predśednika nije sazivala śednicu Odbora povodom prijava za kršenje Etičkog kodeksa. Iz tog razloga, prvu śednicu Odbora posvećenu kršenju Etičkog kodeksa poslanika, shodno odredbama Poslovnika Skupštine, sazvao je tadašnji predśednik Skupštine. Međutim, śednica nije održana zbog nedostatka kvoruma. Stoga, predśednik Odbora smatra da je neophodno pronaći odgovarajući model kako bi se obezbijedila efikasna primjena Etičkog kodeksa poslanika.
Ekspert Savjeta Evrope Quentin Reed je saopštio da je cilj njegove pośete procjena sprovođenja Etičkog kodeksa poslanika i Zakona o sprječavanju korupcije, kao i prikupljanje relevantnih informacija na osnovu čega će pripremiti praktične smjernice o etici i sprječavanju sukoba interesa kod poslanika, kako bi se doprinijelo ispunjavanju preporuka definisanih tokom Četvrte evaluacione runde GRECO-a, 2014. godine. Najavio je pripremu širih smjernica koje treba da doprinesu podizanju svijesti o Etičkom kodeksu poslanika i o drugim pitanjima koja se tiču etike i integriteta. U tom pogledu, važnim smatra i podizanje svijesti o Zakonu o sprječavanju korupcije i Zakonu o lobiranju.
Interesovalo ga je sa kojim problemima se Odbor najčešće susretao u nadzoru nad primjenom Etičkog kodeksa, da li ima problema u vezi sa korupcijom, neprisustvom poslanika śednicama Skupštine i radnih tijela.
Predśednik Duković je pojasnio da su Zakonom o sprječavanju korupcije propisane mjere za sprječavanje sukoba javnog i privatnog interesa, ograničenja u vršenju javnih funkcija, podnošenje izvještaja o prihodima i imovini javnog funkcionera, zaštita lica koja prijavljuju ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije, kao i druga pitanja od značaja za prevenciju i sprječavanje korupcije. Saopštio je da su poslanici, kao javni funkcioneri u obavezi da poštuju utvrđena načela. Takođe, dužni su i da podnose izvještaj o prihodima i imovini. Zakonom je definisana mogućnost da se javni funkcioner obrati Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjevom za davanje mišljenja da li je u konfliktu interesa.
Predśednik je dodao da članovi Odbora za ljudska prava i slobode pripadaju različitim političkim partijama i prilikom izjašnjavanja o prijavama povodom kršenja Etičkog kodeksa poslanika za očekivati je da će se izjašnjavati politički. Kada je riječ o prisustvu poslanika na śednicama Skupštine i radnih tijela, predśednik Duković je saopštio da se u praksi često dešava da śednicama ne prisustvuje značajan broj poslanika, već samo oni koji su usko specijalizovani za akt koji se u tom trenutku razmatra na śednici. Takođe, sada śednicama Skupštine i radnih tijela ne prisustvuju opozicioni poslanici koji bojkotuju rad Parlamenta.
Predśednik Odbora smatra da kazne za nepoštovanje Kodeksa možda nijesu adekvatne, jer je propisano da se za nepoštovanje Kodeksa mogu izreći opomena, javna opomena i udaljenje sa śednice, a ne postoji novčana kazna za kršenje Kodeksa koja bi vjerovatno bila najefikasnija.
Ekspert Reed je podśetio da je Zakonom o sprječavanju korupcije propisana obaveza davanja izjave od strane javnog funkcionera o postojanju privatnog interesa prilikom učešća u raspravi i odlučivanju u stvari u kojoj on ili povezano lice sa javnim funkcionerom ima privatni interes i ukazao da se, po Zakonu, ta odredba ne odnosi na poslanike i odbornike. Upitao je poslanika Dukovića kakav je njegov stav po tom pitanju- da li smatra da bi poslanik trebao da prijavi privatni interes i da se povuče prilikom glasanja o konkretnoj stvari. Ekspert je mišljenja da je veoma važno obezbijediti adekvatno upravljanje integritetom.
Predśednik Odbora dr Halil Duković je odgovorio da je Zakonom o sprječavanju korupcije utvrđeno da javni funkcioner ne može biti predśednik ili član organa upravljanja i nadzornog organa, izvršni direktor, član menadžmenta javnog preduzeća, javne ustanove ili drugog pravnog lica. Takođe, utvrđeno je da je javni funkcioner dužan da svoju funkciju vrši na način da javni interes ne podredi privatnom, kao i da ne izazove sukob interesa u vršenju javne funkcije. Naglasio je da je Etičkim kodeksom poslanika propisano da su poslanici dužni da u vršenju svoje funkcije djeluju isključivo u javnom, odnosno opštem interesu, a ne ličnom, niti u interesu pojedinaca ili grupa radi postizanja direktne ili indirektne koristi.
Ekspert Reed se interesovao i za mogućnost podnošenja amandmana od strane poslanika i upitao do kog trenutka poslanici mogu da podnose amandmane na predlog zakona, a predśednik Odbora ga je detaljno upoznao sa odredbama Poslovnika Skupštine Crne Gore kojima je ovo pitanje precizno regulisano.
Sagovornici su izrazili zadovoljstvo današnjim sastankom, uz nadu da će razmijenjene informacije biti korisne objema stranama u budućem radu.
