Uvodno obrazloženje Predloga zakona dala je generalna direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, Blanka Radošević Marović koja je saopštila da su sva ljudska prava dostupna svima, odnosno da su sva lica lica jednaka bez obzira na bilo koje lično svojstvo. Životno partnerstvo lica istog pola predloženo Predlogom zakona  predstavlja najrasprostranjeniji model uređenja istopolnih zajednica i najbolje rješenje zakonodavca pri uređenju životne zajednice lica istog pola. Taj model je prepoznat u najvećem broju država EU. Podsjetila je da su tokom 2015. i 2016. godine, uz pomoć eksperata Savjeta Evrope i domaćih stručnjaka, uradili Analizu modela zakona o  životnom partnerstvu lica istog pola u zemljama Evropske unije i zemljama regiona i  Analizu koja se bavila unutrašnjim pravnim poretkom Crne Gore kako bi našli model koji najbolje odgovara crnogorskim uslovima. U okviru druge Analize detaljno je sagledan i analiziran važeći pravni okvir koji reguliše oblasti koje su od značaja za donošenje ovog zakona, među kojima su Ustav, Porodični zakon, Zakon o nasleđivanju, Zakon o zdravstvenom osiguranju, Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju. Istakla je da će se zakon primjenjivati isključivo na istopolne parove i da su njegove odredbe usklađene sa Ustavom Crne Gore. Predlogom su propisani uslovi koji se moraju ispuniti kako bi partnerstvo moglo da se zaključi, postupak zaključenja i prestanak partnerstva, uređen je matični registar životnog partnerstva, pravna dejstva partnerstva, normirano izdržavanje djeteta partnera. Takođe, detaljno su regulisani imovinski odnosi partnera i propisano je da partneri imaju pravo na međusobno nasleđivanje. Regulisan je i poreski status partnera u smislu oslobađanja plaćanja poreza na promet nepokretnosti u slučaju prometa nepokretnosti nastalog između partnera u toku trajanja zajednice. U pogledu prava i obaveza u sistemu zdravstvenog osiguranja, kao i u pogledu prava iz socijalne i dječje zaštite istopolni partneri su izjednačeni sa bračnim drugovima, a regulisana su i prava i obaveze partnera, odnosno pravo na posjete za vrijeme izdržavanja kazne zatvora. Najveći broj odredbi Predloga zakona odnosi se na niz prava i obaveza koje se za heteroseksualne partnere podrazumijevaju i koji su dio našeg svakodnevnog života.

Tokom sadržajne i otvorene rasprave u kojoj su pored poslanika učestvovali predstavnici institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prava LGBT osoba zaključeno je da, uz učešće svih zainteresovanih strana, kao što je to omogućeno na  sjednici ovog Odbora, treba otvoreno razgovarati o svim problemima radi utvrđivanja rješenja korisnih za sve građane.

Poslanica mr Branka Tanasijević je istakla da je pravo na različitost osnovno ljudsko pravo i da se nijedna društvena grupa ne može smatrati manje vrijednom. Podsjetila je da je Zakonom o zabrani diskriminacije zabranjena diskriminacija pripadnika LGBT zajednice, a zakonima iz oblasti zdravstva dozvoljena je promjena pola, pri čemu država plaća 80% troškova. Sve to govori da se ova tema ne otvara prvi put sada. O homoseksualizmu se ne govori samo u modernom dobu, već je to stil života koji je postojao i u antičkom periodu. Smatra da Predlog zakona o životnom partnerstvu lica istog pola predstavlja samo formalizaciju stvarnog života. Uvjerena je da naši sugrađani imaju pravo da žive život dostojan čovjeka ukoliko ne ugrožavaju prava drugih građana. Smatra da Crna Gora još uvijek nije spremna da istopolnim parovima omogući usvajanje djece, što nije ni predloženo Predlogom zakona. Zaključila je da registracija životnih partnerstava lica istog pola odgovara našoj sadašnjoj realnosti, kulturnim obrascima, običajima i normama i sigurna je da će predloženo zakonsko rješenje biti usvojeno u Skupštini Crne Gore.

Član Odbora Momčilo Martinović se interesovao za iskustva Evropske unije i država iz okruženja u ovoj oblasti.

Član Odbora dr Nedžad Drešević je saopštio da poštuje pripadnike LGBT populacije i njihovo mišljenje i opredjeljenje, ali smatra da crnogorsko društvo u ovom trenutku nije spremno za predloženi zakon. Plaši se da će nakon njegovog usvajanja Crna Gora imati probleme, sa kojima se, primjera radi, Hrvatska već suočava, jer su protiv nje Sudu podnešene tužbe zbog onemogućavanja usvajanja djece partnerima u istopolnim zajednicama.

Predsjednik Odbora dr Halil Duković je saglasan da svako ima pravo na svoje mišljenje i dobro je da se čuju različita mišljenja o ovoj temi. Saopštio je da šest država članica evropske unije ne priznaje partnerstvo istopolnih parova i to: Rumunija, Bugarska, Slovačka, Poljska, Litvanija i Letonija, dok osam država članica EU priznaje registrovano partnerstvo osoba istog pola i to: Hrvatska, Kipar, Češka, Estonija, Grčka, Mađarska, Italija i Slovenija. Takođe, 14 država članica EU dozvoljava sklapanje istopolnog braka i to: Holandija, Belgija, Španija, Švedska, Portugalija, Irska, Danska, Francuska, Velika Britanija, Luksemburg, Finska, Njemačka, Malta i Austrija. Zemlje Zapadne Evrope su mnogo ranije počele rješavati ovu tematiku, a Holandija je prva zemlja u svijetu koja je 2001. omogućila sklapanje braka istopolnim parovima, dok je 1998. usvojila Zakon o registrovanom partnerstvu. Donošenje zakona koji se tiču prava LGBT zajednica nije negativno uticalo na demokratski i ekonomski razvoj ovih država. Predsjednik odbora je mišljenja da svaki novi zakon donosi i nove izazove za kojima se treba suočiti, podsjećajući da su mnogo veći izazovi bili prije par godina na početku priče o ljudskim pravima LGBT osoba. U proteklom periodu u Crnoj Gori je napravljen veliki iskorak u poštovanju ljudskih prava svih građana. Smatra da je ovaj Predlog zakona značajan iskorak i cilj njegovog donošenja je unapređenje ljudskih prava i sloboda. Predlog zakona ima i nedostataka koji će se u predstojećim godinama rješavati i unapređivati. Moraju se razumjeti i tradicionalne vrijednosti koje se njeguju u Crnoj Gori, ali pojedine stavove treba mijenjati. Ovim zakonom niko se ne favorizuje, već se stvaraju uslovi da svi budu jednaki. Bitno je da se svaki građanin Crne Gore osjeća slobodno i da može da uživa svoja ljudska prava, a da niko ne može da ga diskriminiše zato što je drugačiji. Podrškom Predlogu zakona se dokazuje da je Crna Gora na dobrom putu, putu jačanja ljudskih prava i sloboda, uvažavanja svih naših različitosti i poštovanja drugih i drugačijih. Uvjeren je da mladi ljudi pružaju podršku ovakvim rješenjima radi postizanja jednakosti među ljudima.

Zamjenik Zaštitnika mr Siniša Bjeković je podsjetio da je institucija Zaštitnika inicirala donošenje ovog zakona 2012. Smatra da ovo nije poseban iskorak Vlade Crne Gore ili bilo kog drugog državnog organa, jer je riječ o međunarodno-pravnoj obavezi, ako se ima u vidu da je Evropski sud za ljudska prava u više predmeta, među kojima je i predmet Oliari i drugi protiv Italije zaključio da je obaveza države da isto pitanje reguliše. Ističući da institucija Zaštitnika podržava cilj ovog zakona kojim će se riješiti niz praktičnih pitanja,  zaključio je da se ovim potvrđuje da se ljudska prava i slobode u ovom trenutku u Crnoj Gori implemeniraju. Saopštio je da će shodno Zaključku Vlade uslijediti izmjena niza zakona radi ujednačavanja propisa. Predlogom zakona nije propisana mogućnost usvajanja djece, starateljstva nad djecom i predložena rješenja se u suštini tiču odnosa između partnera istog pola. Njime se implementiraju postojeći međunarodni standardi, prije svega oni koji su propisani Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. Nijedno društvo, uključujući i crnogorsko nije uvijek spremno i nema društvenu podlogu za implementaciju svakog propisa. Ovaj Predlog zakona je standard vezan za zajednicu i ne tiče se društvene podloge, pa ostaje da se vidi kako će društvo reagovati, zbog čega je i definisan rok od godinu dana do početka primjene ovog zakona.

Značajan doprinos raspravi dali su predsjednik Upravnog odbora NVO Crnogorska LGBTIQ Asocijacija Queer Montenegro Danijel Kalezić i predsjednica Upravnog odbora LGBT Forum Progres Bojana Jokić. Ukazali su da su prve inicijative za izradu ovog zakona potekle od nevladinih organizacija krajem 2011. i da je 2013. godine Crnogorska LGBTIQ Asocijacija Queer Montenegro podnijela konkretnu inicijativu potpisanu od 236 lica, što je kasnije rezultiralo formiranjem Radne grupe koja je prošle godine pripremila Nacrt zakona. U Radnoj grupi su učestvovali predstavnici NVO Juventas, LGBT Forum Progres i Queer Montenegro.

Kalezić i Jokić su veoma zadovoljni Predlogom zakona i vjeruju da će njegovim usvajanjem pripadnici LGBT zajednice konačno prestati da žive kao građani drugog reda i da više neće biti obespravljeni. Ocijenili su da Predlog zakona u velikoj mjeri sadrži odgovore na probleme LGBT zajednice. U praksi, imaju partnerstva, ali nemaju prava po tom osnovu.  Važnom su istakli podršku ovom zakonu među opštom javnošću koja je povećana sa 18% u 2016. na 55% u januaru 2019. Saglasni su da je Predlog zakona od istorijskog značaja za pripadnike LGBT zajednice u Crnoj Gori i uvjereni da je veoma važan za ukupan koncept ljudskih prava. Smatraju da svaki pojedinac u društvu treba da uživa osnovna ljudska prava, a Predlogom zakona se omogućava minimum prava za nekih 6-10% stanovništva Crne Gore koji su pripadnici LGBT zajednice. Mišljenja su da nema potrebe čekati na veću podršku šire javnosti i veliku društvenu saglasnost za predloženo zakonsko rješenje koje je kompromis između potreba LGBT zajednice, međunarodnih obaveza Crne Gore i društvene realnosti u kojoj živimo. Izrazili su očekivanje da će Predlog zakona biti usvojen u Skupštini i da će u narednim godinama biti prostora za njegovo unapređenje.

U završnoj riječi predstavnica predlagača je istakla da je predlagač imao veoma ozbiljan pristup u utvrđivanju Predloga zakona, a aktivnosti nijesu počele formiranjem Radne grupe, već 2011. godine i to inicijativom, odnosno Ustavnom žalbom koju su podnijeli aktivisti civilnog društva Ustavnom sudu nakon čega je Ustavni sud utvrdio da ne postoji prepreka za usvajanje posebnog zakona kojim će se regulisati životna zajednica osoba istog pola. Podsjetila je na prvu Strategiju za unapređenje kvaliteta života LGBT osoba u Crnoj Gori iz 2013. kojom je utvrđena obaveza unapređenja zakonskog okvira, prije svega Krivičnog zakonika, kao i obaveza unapređenja zakona po pitanju zajednice života lica istog pola. Zaključila je da je postignut konsenzus članova Radne grupe oko sadržine Predloga zakona kojim se podstiče veći stepen demokratičnosti našeg društva i pokazuje da je Crna Gora riješila da eliminiše sve oblike diskriminacije po osnovu ličnih svojstava.

Nakon rasprave Odbor je, većinom glasova prisutnih članova, podržao Predlog zakona o životnom partnerstvu lica istog pola i predložio Skupštini da ga usvoji sa tri Amandmana Odbora koje je prihvatila predstavnica predlagača.

Takođe, članovi Odbora su usvojili četiri Informacije o aktivnostima Odbora realizovanim u januaru i februaru 2019.- Informaciju sa Konferencije Odbora za ljudska prava i slobode i Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport održane povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta u Podgorici, 25. januara 2019. godine; Informaciju sa Sastanka posvećenog pregledu dosadašnjih rezultata i planiranju Plana rada Vlade Crne Gore i Predstavništva UNICEF-a za period 2019-2020. godina, održanog u Podgorici  6. februara 2019. godine; Informaciju sa Sastanka na kojem je predstavljen Nacrt strategije za ostvarivanje prava djeteta u Crnoj Gori za period 2019-2023. godina, održanog u Podgorici 14. februara 2019. godine i  Informacija o učešću člana Odbora za ljudska prava i slobode dr Suada Numanovića na Okruglom stolu „Učešće osoba s invaliditetom u političkom i javnom životu“, održanom u Podgorici, 26. Februara 2019. godine.

Na danas održanoj sjednici članovi Odbora su se upoznali sa Dopisom Savjeta za građansku kontrolu rada policije, odnosno sa Komentarom Savjeta na najnoviji Izvještaj Komiteta Savjeta Evrope za sprečavanje mučenja i drugih nečovječnih ili ponižavajućih kazni i postupaka (CPT) za Crnu Goru.

U okviru Tekućih pitanja, članovi Odbora su informisani o Dopisu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore kojim obavještava o ishodu postupka po Predstavci Milutina Pavićevića i Željka Gagule, koju je Odbor za ljudska prava i slobode u skladu sa Zaključkom Odbora o postupanju po predstavkama i Zaključkom sa 17. sjednice, održane 7. marta 2018. proslijedio Zaštitniku na postupanje shodno nadležnostima utvrđenim Zakonom. Takođe, upoznati su sa Zaključcima Savjeta za građansku kontrolu rada policije usvojenim povodom razmatranja Inicijative NVO "Alternativa" sa sjedištem u Pljevljima.