Studijska posjeta članova Odbora za ljudska prava i slobode Republici Sloveniji počela je susretom sa ambasadorom Crne Gore u Republici Sloveniji Nj.E. prof. dr Vujicom Lazovićem u prostorijama Ambasade Crne Gore.
Ambasador Lazović je informisao članove Odbora Momčila Martinovića i Mirsada Murića o društveno-političkoj situaciji u Republici Sloveniji i saradnji sa Crnom Gorom. Saopšteno je da je Slovenija u društveno-političkom i ekonomskom pogledu veoma uređena država na koju se treba ugledati, jer je u mnogim oblastima ispred drugih evropskih zemalja. Rast bruto-društvenog proizvoda u ovoj zemlji prošle godine iznosio je 4,6%, a stopa nezaposlenosti varira od grada do grada, mada ima gradova koji nemaju nezaposlenog stanovništva. U Sloveniji živi oko 5.000 građana koji su porijeklom iz Crne Gore, od čega je oko 3.000 registrovanih. Trenutno u Sloveniji studiraju 94 studenta iz Crne Gore, a Univerzitet u Ljubljani je na Šangajskoj listi među prvih 400 fakulteta, dok je Ekonomski fakultet u Ljubljani među prvih sto u Evropi. Na sastanku je bilo riječi i o političkim prilikama u Crnoj Gori, sa posebnim osvrtom na rad Skupštine Crne Gore i njenih radnih tijela.
Nakon sastanka sa ambasadorom Lazovićem članovi Odbora su obišli prostorije Ambasade koja je u vlasništvu Crne Gore od 2007. godine i uvjerili se da je riječ o reprezentativnom zdanju, smještenom na dobroj lokaciji što doprinosi kvalitetnijoj i lakšoj komunikaciji sa nadležnim institucijama Republike Slovenije, ali i sa predstavnicima crnogorskih udruženja i svih Crnogoraca koji žive ili borave u toj državi.
Prvog dana studijske posjete upriličen je i sastanak sa počasnim konzulom Crne Gore Vojislavom Kovačem i predsjednicima devet crnogorskih udruženja u Republici Sloveniji: Zavičajno društvo Plavljana i Gusinjana „Izvor“- Kranj, Crnogorsko kulturno, prosvjetno i sportsko društvo „Morača“ -Kranj, Društvo slovenačko-crnogorskog prijateljstva, Crnogorsko društvo „Crna Gora“ Ljubljana, Crnogorsko društvo „Montenegro“ Ljubljana, Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“-Maribor, Kulturno-sportsko društvo „Montenegro Bihor“-Jesenice, Crnogorsko akademsko društvo „Luča“ i Savez crnogorskih društava Slovenije.
Počasni konzul Vojislav Kovač, koji u Sloveniji živi već 32 godine je izrazio zahvalnost poslanicima zbog iniciranja sastanka sa dijasporom naglašavajući da cijeni što brinu o „drugoj Crnoj Gori“ koja je van Crne Gore. Saopštio je da Crnogorci, odnosno ljudi porijeklom iz Crne Gore žive u Sloveniji bez problema, jer je Slovenija za njih nešto između kuće i inostranstva. Po riječima počasnog konzula Kovača, crnogorska dijaspora u Sloveniji je dobro organizovana, a njegova saradnja sa Ambasadom Crne Gore u Republici Sloveniji i udruženjima Crnogoraca je veoma dobra. Konzulat podržava gotovo sve projekte koji doprinose uspješnoj promociji Crne Gore, što je počasni konzul u dosadašnjem periodu uglavnom sam finansirao. Posebno se izdvaja podizanje spomenika Petru II Petroviću Njegošu u Ljubljani 2014. godine, povodom 200 godina od njegovog rođenja i podizanje spomenika slovenačkom pjesniku Franc Prešernu i otvaranje Prešernovog parka u Podgorici u junu prošle godine. Apelovao je na državu maticu da se više posveti „drugoj Crnoj Gori koja je u inostranstvu“.
Predsjednici crnogorskih udruženja su upoznali poslanike sa osnivanjem, djelovanjem, članstvom i ključnim aktivnostima usmjerenim na očuvanje crnogorske kulture, jezika i tradicije, odnosno svega što daje pečat crnogorskom identitetu. Sva društva su multikonfesionalna i multinacionalna, uz nastojanje da ne budu politički “inficirana” jer ih veže ista nit- ljubav prema Crnoj Gori. Takođe, informisali su i o izazovima i problemima sa kojima se suočavaju.
Predsjednik Zavičajnog društva Plava i Gusinja “Izvor” Skender Bajrović je saopštio da ovo društvo već 26 godina djeluje na promociji kulturnih aktivnosti, organizovanju književnih i likovnih manifestacija u cilju povezivanja Slovenije i Crne Gore. Društvo je do sada izdalo 68 brojeva časopisa “Izvor”, obezbijedili su prevođenje knjige “Davidova zvijezda” akademika Zuvdije Hodžića na slovenački jezik, a u oktobru 2018. upriličili omaž pjesniku Mladenu Lomparu.
Sreten Ostojić, predsjednik Crnogorskog akademskog društva “Luča” koje okuplja akademske građane posvećene očuvanju kulturnog identiteta Crnogoraca je istakao da imaju dva cilja: da sačuvaju i uzgajaju crnogorski identitet i da sačuvaju Njegoševa djela.
Predsjednik Crnogorskog kulturnog, prosvjetnog i sportskog društva “Morača” koje postoji 21 godinu, Čedo Đukanović je informisao o aktivnostima usmjerenim na očuvanje crnogorske kulture i običaja, sa posebnim akcentom na folklor.
Dijana Pajković Medved, predsjednica Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ iz Maribora je informisala o aktivnostima koje se prvenstveno odnose na očuvanje crnogorskog jezika i književnosti, navodeći da su u prethodnom periodu ugostili prof. dr Milorada Nikčevića, osnivača Fakulteta za crnogorski jezik na Cetinju i Milorada Popovića, dobitnika Njegoševe nagrade.
Predsjednik Saveza crnogorskih društava Slovenije Veselin Lakić ističe da je najvažnije zakonsko regulisanje pravnog statusa nacionalnih zajednica u Republici Sloveniji na čemu rade punih 17 godina. Tek kada Ustavom i zakonom budu definisana prava i obaveze nacionalnih zajednica iz bivših jugoslovenskih država moći će kvalitetnije da ostvaruju svoja prava.
Zoran Laketić, predsjednik Crnogorskog društva „Crna Gora“ je informisao da već 12 godina organizuju proslave Dana nezavisnosti Crne Gore, a Nenad Martinović, predsjednik Društva Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro“ iz Ljubljane je saopštio da njihove aktivnosti podrazumijevaju organizaciju literarnih večeri na kojima se promoviše crnogorska književnost. Velimir Bijelić, predsjednik Slovenačko-crnogorskog prijateljstva i Šeki Agović Bihorac, predsjednik Kulturno sportskog društva „Montenegro Bihor“-Jesenice su informisali o njihovim aktivnostima usmjerenim na povezivanje dvije države kroz sport i planinarenje, što doprinosi i promociji turističkog potencijala.
Svi predsjednici društava su saglasni da bi udruženja Crnogoraca u svim državama trebalo više povezati i uspostaviti kvalitetnije kontakte i odnose sa Crnom Gorom kako bi se dogovarale i realizovale konkretne aktivnosti. Takođe, potrebno je utvrditi koja udruženja rade i realizuju projekte usmjerene na očuvanje crnogorskog identiteta, a koja su od njih na papiru registrovana. Važno je i da se što prije završi postupak izbora kandidata za članove Savjeta za saradnju sa dijasporom-iseljenicima iz reda predstavnika dijaspore-iseljenika. Jedinstveni su u stavu da više aktivnosti treba usmjeriti na animiranje mladih ljudi kako bi se uključili u udruženja, čime bi njihova djeca i unučad koji su uglavnom rođeni Slovenci nastavili sa aktivnostima na očuvanju crnogorskog identiteta, kulture i tradicije. Ocijenjeno je da u narednom periodu više napora treba usmjeriti na razmjenu studenata, ali i učenika osnovnih i srednjih škola iz Crne Gore i Slovenije. Takođe, ukazali su na određene probleme u vezi sa državljanstvom s obzirom da njihova djeca ne mogu da dobiju dvojna državljanstva. Saopštili su da određene pravno-procesne postupke u Crnoj Gori završavaju uz pomoć iseljeničkih knjižica koje se izdaju shodno Zakonu o saradnji Crne Gore sa dijasporom-iseljenicima iz 2018. godine.
Svi predsjednici crnogorskih udruženja u Republici Sloveniji su jednoglasni u mišljenju da bi otvaranje Crnogorskog kulturnog centra u Ljubljani bilo od izuzetne važnosti za njihove dalje aktivnosti, jer bi doprinijelo većem zbližavanju, osjećaju pripadnosti, boljoj koordinaciji među udruženjima i omogućilo bi im zajedničku realizaciju brojnih aktivnosti. Ta ideja pokrenuta prije više godina, podržana od prethodnog ambasadora Crne Gore u Republici Sloveniji, dr Miomira Mugoše, nije realizovana, jer je pomoć Crne Gore neophodna. Bili bi izuzetno zahvalni ukoliko bi članovi Odbora za ljudska prava i slobode, u saradnji sa Ambasadom Crne Gore u Ljubljani, Ministarstvom kulture, Ministarstvom vanjskih poslova, Upravom za dijasporu i svim drugim relevantim institucijama doprinijeli realizaciji ove ideje.
Poslanik Momčilo Martinović je izrazio posebno zadovoljstvo susretom sa predstavnicima crnogorske dijaspore i uputio im pohvale zbog impresivnih rezultata tokom proteklih dvadesetak godina i istrajnosti na očuvanju crnogorskog identiteta. Prilikom razmatranja Predloga zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom-iseljenicima procijenjeno je da ima jedna i po „Crna Gora van Crne Gore“, ali, takođe i ocijenio da u Crnoj Gori nije dovoljno urađeno na povezivanju matice i dijaspore. Zbog činjenice na koju je ukazao ambasador Lazović da gotovo sva saradnja dijaspore sa maticom se najbolje odvija sa Vojislavom Kovačem i preko Konzulata, što je i Ambasadi olakšalo posao, izrazio je posebnu zahvalnost počasnom konzulu Kovaču na tako bezrezervnom angažovanju. Izrazio je spremnost da, u skladu sa nadležnostima Skupštine i u saradnji sa predstavnicima drugih relevantnih institucija, Ministarstvom kulture, Ministarstvom prosvjete, Upravom za dijasporu- odnedavno samostalnim organom preko koga bi stavovi dijaspore trebalo da se prenose matici i Zajednicom opština doprinese rješavanju problema na koje su ukazali predstavnici crnogorske dijaspore. Posebno će se založiti za otvaranje Crnogorskog kulturnog centra u Ljubljani, jer je to interes svih Crnogoraca koji žive u Sloveniji, ali i države Crne Gore.
Poslanik Mirsad Murić je izrazio zadovoljstvo zbog dolaska predstavnika gotovo svih crnogorskih društava i njihove dobre međusobne saradnje, a naročito zbog njegovanja multikonfesionalnih i multikulturalnih vrijednosti, što nameće pozitivan zaključak o bilo kom od ovih društava. Na osnovu dobijenih informacija, njegov utisak je da je omladina malo uključena u rad društava zbog čega bi trebalo razraditi koncepciju kojom bi se više pažnje poklonilo okupljanju omladine, potomaka Crnogoraca kojima bi prenijeli saznanja o porijeklu. Ocjenjuje pozitivnim što nacionalne manjine ne ističu svoju nacionalnost, već svoje porijeklo. Unapređenju odnosa sa dijasporom može se doprinijeti kroz brojne kulturološke projekte.
Ambasador Lazović je istakao da ima dosta delegacija koje svake sedmice dolaze iz Crne Gore, međutim za zainteresovanost poslanika, članova Odbora za ljudska prava i slobode za probleme dijaspore u Sloveniji izražava posebnu zahvalnost.
Susret sa ambasadorom i predstavnicima crnogorske dijaspore organizovan prvog dana studijske posjete ocijenjen je pozitivnim, jer su na ovim sastancima dobijene značajne informacije koje će članovi Delegacije Odbora iskoristiti u predstojećim razgovorima sa predstavnicima institucija nadležnih za ljudska prava i manjinsku politiku u Republici Sloveniji.
Posjeta se nastavlja sjutra kada će članovi Odbora za ljudska prava i slobode posjetiti Ministarstvo kulture - Službu za kulturne raznolikosti i ljudska prava i Biro za vjerske zajednice.
