U uvodnom obrazloženju Izvještaja o radu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za 2018. godinu, zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, koja u skladu sa članom 14 stav 2 Zakona o Zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore, obavlja poslove Zaštitnika, Zdenka Perović je informisala:
- da je u 2018. godini primljeno 889 pritužbi, što je za 32 više nego u 2017. godini;
- zadržan je visok stepen okončanih predmeta - 96,62%, a prosječno trajanje postupka je 60 dana;
- zadržan je visok procenat otklonjenih povreda u toku ispitnog postupka, u Sektoru NPM čak u 62% predmeta;
- povećan je broj pritužbi u oblasti zaštite od diskriminacije za 14,8% u odnosu na 2017;
- obavljen je veći broj terenskih posjeta ustanovama, organima i organizacijama čije nadležnosti spadaju u domen rada Zaštitnika;
- zabilježen je veći odziv građana prilikom održavanja ''Dana Zaštitnika'';
- nastavljeno je jačanje saradnje sa civilnim sektorom, Savjetom Evrope i OEBS-om;
- u Izvještaju Evropske komisije o Crnoj Gori za 2019. godinu zabilježena je pozitivna ocjena o radu i efikasnosti institucije Zaštitnika.

Predstavila je statističke podatke o pritužbama i ukazala na koje povrede prava su se građani najčešće žalili.
Zaključila je da je u ostvarivanju i zaštiti ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori u 2018. godini ostvaren određeni napredak koji je izraženiji na području zakonodavstva. Međutim, slučajevi kršenja ljudskih prava i sloboda ukazuju da odgovor nadležnih organa i institucija nije odgovarajući i da stanje u mnogim oblastima još nije zadovoljavajuće. Određene pojave kršenja ljudskih prava i sloboda dešavaju se u kontinuitetu, sa manjim ili većim odstupanjem u odnosu na raniji period. Stoga je neophodno da se posveti veća pažnja prevenciji kršenja ljudskih prava i da organi i institucije zaduženi za sprovođenje zakona odlučnije i efikasnije reaguju na svaki slučaj kako bi se obezbijedila puna primjena zakona i vladavina prava.

Zamjenica Zaštitnika Snežana Mijušković je informisala da je u 2018. u oblasti prava djeteta Zaštitnik imao 211 predmeta, od čega je okončano 209 odnosno 99,5%. Iako postoji određeni napredak u ostvarivanju prava djece, evidentno je i postojanje određenih razlika u ostvarivanju prava djece različitih kategorija, naročito u pogledu uživanja prava u odnosu na mjesto življenja. Organi starateljstva još uvijek ne koriste svoje mjere, kompetencije i ovlašćenja u slučajevima zanemarivanja roditeljskih prava, zloupotrebe djece i manipulativnog ponašanja. Nasilje nad djecom i vršnjačko nasilje je sve izraženija pojava i potrebno je preduzimati mjere u cilju jačanja psihološko-pedagoških službi u školama. I dalje postoji preopterećenost pojedinih predškolskih ustanova u centralnom i južnom regionu i treba raditi na otvaranju novih kapaciteta. Najveći broj pritužbi u oblasti obrazovanja se odnosio na obezbjeđenje asistenata u nastavi i pristupačnost obrazovnih objekata djeci sa smetnjama u razvoju. Razvoj usluga na lokalnom nivou iz sistema socijalne zaštite se ne odvija potrebnom dinamikom.

Zaključila je da se najveći problemi u ostvarivanju dječjih prava ogledaju u neadekvatnoj implementaciji strateških dokumenata, nedostatku kvalitetne evaluacije postignutog, izostanku međusektorske saradnje i dosljednoj primjeni pojedinih zakonskih rješenja koja dovode do uskraćivanja dječjih prava.

Zamjenik Zaštitnika mr Siniša Bjeković je predstavio ključna zapažanja u oblasti zaštite od diskriminacije, prava manjina i rodne ravnopravnosti. U radu su imali 155 predmeta, 20 više u odnosu na 2017. godinu, od čega je okončano 146. U 30 predmeta dato je 76 preporuka, a u 18 predmeta postupak je obustavljen, jer je povreda prava otklonjena tokom postupka. Trećina predmeta se odnosila na područje rada i zapošljavanja. Najranjivije grupe su osobe sa invaliditetom, predstavnici LGBTI populacije, članovi seoskih domaćinstava, starije osobe, žene, žrtve porodičnog nasilja i po prvi put, kao ranjiva društvena grupa pojavljuju se zaposleni u privatnom sektoru.

Jedan od problema koji se godinama ponavlja, a prepoznat je i u izvještajima međunarodnih organizacija odnosi se na statistiku. Još uvijek nema odgovarajuće statističke podloge kad su u pitanju predmeti u oblasti zaštite od diskriminacije, a pojedine odredbe Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije o slučajevima prijavljene diskriminacije koji je donijelo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, nedovoljno su jasne zbog čega su i pokrenuli postupak konsultacija sa svim subjektima koji rade na postupcima koji se tiču zaštite od diskriminacije. Sudovi za prekršaje i Uprava policije su dobri primjeri ustanova koje posjeduju najupotrebljivije podatke kada je u pitanju diskriminacija.

Bjeković je zahvalio Odboru za ljudska prava i slobode na podršci za sprovođenje Projekta „Istine i zablude o diskriminaciji“ u okviru kojeg je završeno istraživanje javnog mjenja i dio podataka sadržan je u godišnjem Izvještaju o radu Zaštitnika, a dio će biti u posebnoj studiji koja se očekuje do kraja jula 2019. Na osnovu prikupljenih podataka, zaključeno je da sistem zaštite od diskriminacije građanima Crne Gore nije dovoljno poznat, o čemu svjedoče brojni indikatori- samo 11% ispitanika potvrdilo je da zna za Zakon o zabrani diskriminacije, oko 25% da zna da postoje antidiskriminacioni zakoni, ali nijesu sigurni šta oni znače. I dalje oko 70% ispitanih smatra da je diskriminacija prisutna u crnogorskom društvom.

Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović je podsjetio da je Vlada Crne Gore usvojila Strategiju zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja za period 2019-2023. i da je jedan od strateških ciljeva Vlade jačanje prostornih kapaciteta za pružanje usluga u oblasti mentalnog zdravlja. Naglasio je da je Klinički centar Crne Gore uz pomoć Ministarstva zdravlja završio reviziju glavnog projekta za izgradnju nove zgrade Klinike za psihijatriju, čija je vrijednost 5.600.000 eura, pa je Ministarstvo zdravlja inteziviralo komunikaciju sa međunarodnim finansijskim institucijama u nastojanju da obezbijedi potrebna sredstva. Intezivirana je zaštita mentalnog zdravlja na primarnom nivou gdje radi 97 pedijatara koji su izabrani doktori, a u Centrima za djecu sa posebnim potrebama rade posebno obučeni pedijatri za rad sa ovom djecom. U 18 domova zdravlja postoje Savjetovališta za omladinu, dok u osam domova zdravlja postoje Centri za mentalno zdravlje. Informisao je da su četiri ljekara na specijalizaciji dječje psihijatrije, od čega dva doktora završavaju u toku 2019, a dva u toku naredne godine. Dodijeljena je i specijalizacija za kliničkog psihologa. Pripremljen je Pravilnik kojim se uređuje registar za djecu sa smetnjama u razvoju, koji će se implementirati u Institutu za javno zdravlje. Veliki iskorak je ostvaren otvaranjem Centra za autizam. Istakao je da Ministarstvo zdravlja i sve zdravstvene ustanove vrše svakodnevne edukacije i kampanje u pogledu važnosti vakcinacije djece i da u Crnoj Gori nije zabilježen nijedan smrtni slučaj kada su u pitanju morbile. Rezultat tih kampanja je da je procenat vakcinisane djece sa 46% povećan na 86%.

Generalni direktor Direktorata za poslove nadzora u Ministarstvu unutrašnjih poslova doc. dr Danilo Ćupić je saopštio da rukovodstvo MUP-a i Uprave policije potvrđuje čvrstu opredijeljenost da u policiji nema prostora, niti povlašćivanja i zaštite za nasilnike u uniformi. Nijesu imuni na prekoračenje ovlašćenja od strane policijskih službenika, ali, s druge strane, cijelo društvo treba da stane u zaštitu policijskih službenika koji časno i odgovorno obavljaju svoje poslove. Smatra da je kaznena politika za napad na službeno lice prilično blaga. Istakao je da su svi slučajevi nezakonitog postupanja policijskih službenika za koje imaju dokaze procesuirani, a takvo postupanje MUP-a je prepoznato i od Ombudsmana, Savjeta za građansku kontrolu rada policije i samih građana. Posebna pažnja je posvećena implementaciji Istanbulske konvencije kroz Operativni tim za borbu protiv nasilja u porodici i nasilja nad ženama, ali i unapređenje međuresorske saradnje u skladu sa novim Protokolom o postupanju institucija u slučajevima nasilja i uspostavljanje baze podataka za sprečavanje nasilja u porodici. Otvorena je SOS linija za žrtve seksualnog nasilja pri Crnogorskom ženskom lobiju. U planu je osnivanje Centra za žrtve seksualnog nasilja. U 2018. policija je pratila izvršenje više od 300 zaštitnih mjera. MUP je potpisao Memorandum o saradnji sa Udruženjem „Roditelji“ kojim će se doprinijeti rješavanju pitanja iz oblasti porodičnog i vršnjačkog nasilja. Djeluje i Tim povjerenja između Uprave policije i LGBT zajednice koji ima pozitivne rezultate rada. U Izvještaju Zaštitnika navedeno je da je postupak okončan u 41 predmetu koji se odnosio na rad Uprave policije i da su se pritužbe najčešće odnosile na neažurnost i primjenu represivnih ovlašćenja. Zaključio je da MUP i Uprava policije kao institucije sazrijevaju i ostvaren je napredak iako predstoji još dosta posla kako bi imali modernu i profesionalnu policijsku službu koja je na usluzi građanima.
Direktor Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Milan Tomić je naglasio da ga raduje što je i u ovom Izvještaju Zaštitnika sadržana konstatacija da je saradnja Zaštitnika sa upravom UIKS-a na visokom i profesionalnom nivou. U 2018. zabilježeno je 97 pritužbi na rad Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, što je značajan pad u odnosu na 2017. kada ih je bilo 165. U 2018. zabilježeno je samo deset pritužbi na rad zdravstvene službe UIKS-a. Već duže vrijeme ne mogu da zaposle ljekara opšte prakse kako bi dodatno unaprijedili sistem zdravstvene zaštite. Podsjetio je i na Zaključak Odbora za ljudska prava i slobode sa Konsultativnog saslušanja na temu „Stanje u zatvorskm i pritvorskom sistemu Crne Gore“ iz decembra 2018. godine kojim se pohvaljuju aktivnosti UIKS-a preduzete na poboljšanju uslova, čak i većem obimu od realno mogućeg. Informisao je:
- da su zamijenili krov na Paviljonu A, adaptirali pojedine sobe za smještaj zatvorenika, mijenjaju krovove u ostalim objektima i preduzimaju niz drugih aktivnosti radi poboljšanja uslova za boravak lica lišenih slobode;
- da ovih dana završavaju zdravstvenu ambulantu u Zatvoru za kratke kazne;
- u toku je izbor glavnog projektanta za četiri nova objekta: Specijalna zdravstvena ustanova, nova Prijavnica, Objekat Odjeljenja otvorenog tipa i Multifunkcionalni objekat;
- da je vidno unapređenje uslova u Zatvoru u Bijelom Polju;
- da nastoje u što većoj mjeri radno angažovati zatvorenike i da je završena obuka devet zatvorenika koji su dobili sertifikate za bravare i stolare, a u saradnji sa HELP-om u toku je obuka šest zatvorenika za proizvodnju u plastenicima i šest za pomoćne kuvare i da je u toku licenciranje Uprave za izvršenje krivičnih sankcija za obuku zatvorenika.

Direktor UIKS-a je zaključio da ne može garantovati da neće biti prekoračenja ovlašćenja, ali može da će svaki takav slučaj biti procesuiran. Takođe, zaključio je da je smanjenje broja pritužbi lica lišenih slobode rezultat dobrog djelovanja i svih aktivnosti preduzetih od strane Uprave za izvršenje krivičnih sankcija.

Direktor Uprave policije dr Veselin Veljović je istakao da prihvata preporuke iz Izvještaja Zaštitnika upućene Upravi policije, naglašavajući da posebno ohrabruje što je u Izvještaju Zaštinika prepoznato da državnim organi, a među njima i Uprava policije sve više shvataju značaj ljudskih prava, kao i obavezu da sarađuju sa Zaštitnikom. Naglasio je da Uprava policije u potpunosti sarađuje sa nadležnim tužilaštvom, kao i svim predstavnicima nadzornih mehanizama nad radom policije u cilju rasvijetljavanja nezakonitog postupanja pripadnika nekadašnje Specijalne antiterorističke jedinice na uličnim protestima. Izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima iz decembra 2018. u dijelu poslova unutrašnje kontrole propisuju preduzimanje mjera i radnji u cilju otkrivanja i suzbijanja krivičnih djela policijskih službenika izvršenih na radu i u vezi sa radom. U svim aktivnostima, u kojima učestvuju službenici novog Sektora specijalne policije na njihovim uniformama istaknute su slovno numeričke oznake koje omogućavaju njihovu identifikaciju. Istakao je spremnost da i naknadno, po saznanju za eventualna prekoračenja ovlašćenja od strane policijskih službenika, te slučajeve procesuira.

S obzirom da se u Izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru za 2018. navodi da se zlostavljanje od strane policije može riještiti strožijom kontrolom zapošljavanja i boljom obukom, podsjetio je da policijski službenici, pored opštih moraju ispunjavati i posebne uslove u pogledu psiho-fizičke sposobnosti i da budu dostojni za obavljanje policijskih poslova.

Posebno ohrabruje podatak da se od ukupnog broja pritužbi podnešenih Zaštitniku tokom 2018. godine, samo 4,38% odnosilo na rad Uprave policije, kao i pohvala Zaštitnika za brzu i djelotvornu reakciju Uprave policije nakon što je u javnost dospio snimak neprofesionalnog postupanja policijskih službenika prema grupi mladića u centru Podgorice u februaru 2018. Prema njegovim saznanjima, tri policijska službenika su zaključila sporazum o priznanju krivice, na osnovu čega je donesena presuda. Četvrti policijski službenik i pripravnik nijesu zaključili sporazum o priznanju krivice i u odnosu na njih u krivičnom postupku će se utvrditi činjenice, odnosno, donijeće se zakonita presuda. Takođe, tim povodom, u odnosu na četiri policijska službenika blagovremeno je pokrenut disciplinski postupak zbog težih povreda službene dužnosti i privremeno su udaljeni sa rada. Pripravniku je istekao pripravnički staž, nakon čega nije zasnovao radni odnos u Upravi policije. Naglasio je da je nesporno da je institucionalni sistem za nadzor nad policijom značajno poboljšan proteklih godina.
Upravi policije su u protekloj godini prijavljena četiri događaja u kojima se kao oštećeni pojavljuju novinari, mediji ili njihova poslovna i lična imovina. Svi slučajevi su kvalifikovani kao krivična djela, koja su procesuirana prema nadležnom tužiocu. Saopštio je da su u izvještajnom periodu svi napadi na novinare rasvijetljeni. Prije dva dana, odmah nakon saznanja, procesuirano je lice zbog postojanja osnovane sumnje da je, posredstvom društvene mreže, ugrozilo sigurnost novinara „Vijesti“.

U Izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru za 2018. godinu konstatovano je, između ostalog, da je naša država postigla određeni nivo spremnosti kada je riječ o ovom pravu, ali da tokom 2018. nije postignut napredak, sa predlogom da se ulože napori da se prethodne preporuke ispune.

Naglasio je da se istraga najdrastičnijeg napada na novinare u izvještajnom periodu, odnosno nanošenja teških tjelesnih povreda novinarki “Vijesti” nastavlja do potpunog rasvjetljavanja.
I pored očiglednih pomaka u istragama napada na novinare, svjesni su obaveze da sve napore i resurse moraju uložiti da se rasvijetle raniji slučajevi nasilja nad novinarima, koji su ostali neriješeni. U vrhu prioriteta u radu Uprave policije je stvaranje povoljne klime i uslova za slobodu izražavanja, odnosno bezbjednog ambijenta za slobodno i sigurno obavljanje novinarske profesije. Uprava policije pruža punu podršku u radu Komisiji za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija. U saradnji policije i Komisije nema spornih, niti otvorenih pitanja. Održana su dva radna sastanka i zajednička je ocjena da je saradnja dodatno unaprijeđena. U cilju brže i efikasnije komunikacije, jedan od savjetnika direktora određen je kao kontakt osoba Uprave policije, koja, po potrebi, ostvaruje komunikaciju sa predstavnicima novinarske profesije u vezi sa konkretnim predmetima. Takođe, data je mogućnost da sjednicama prisustvuju policijski inspektori koji rade na određenom predmetu.
Doprinos zaštiti prava na slobodu izražavanja dat je i novim aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Uprave policije, kojim je u Sektoru kriminalističke policije, u Odsjeku za borbu protiv opšteg kriminaliteta sistematizovano radno mjesto - koordinator za sprečavanje i otkrivanje napada na novinare i predstavnike medija.

Imajući u vidu da je, shodno pozitivnim propisima, glavni zadatak policije da stvori uslove za slobodu i bezbjednost ličnosti svih građana, pri čemu ima ovlašćenje da, u određenim situacijama predviđenim zakonom, lišava slobode, kao i da upotrijebi sredstva prinude, direktor Uprave policije je zaključio da je zaštita ljudskih prava u postupanju policijskih službenika imperativ, ali i izazov i prioritet u radu Uprave policije.
Predsjednik Skupštine NVO „Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore“ Milenko Vojičić smatra da mnoga ministarstva prilikom pripreme novih ili izmjene postojećih zakona ne poštuju nalaze i preporuke iz Analize usklađenosti zakona sa Konvencijom UN o pravima osoba sa invaliditetom i Zakonom o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom. Ukazao je na probleme pristupačnosti za osobe sa invaliditetom u obrazovnim ustanovama i na trend smanjenja broja upisanih osoba sa invaliditetom na višim nivoima obrazovanja. Zbog nepristupačnosti često ne mogu da upišu fakultete prema svojim preferencijama, niti da steknu potrebna znanja kako bi zadovoljili zahtjeve na tržištu rada. Ocijenio je da postoje problemi u dobijanju fizioterapeutskih usluga i u kvalitetu i broju ortopedskih pomagala.
Programski direktor NVO “Građanska alijansa” Milan Radović smatra je institucija Zaštitnika ojačala svoje kapacitete, vidljivost i ostvarila napredak u radu. Mišljenja je da je što prije potrebno pokrenuti postupak izbora novog Zaštitnika, popuniti mjesto četvrtog zamjenika Zaštitnika i preduzeti dalje aktivnosti na jačanju kapaciteta ove Institucije.

Članovi Odbora su ocijenili da je Izvještaj o radu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda za 2018. godinu metodološki dobro koncipiran, pregledan, kvalitetan, detaljan i sveobuhvatan.
Poslanik mr Mihailo Anđušić je ukazao na važnost uspostavljanja adekvatne elektronske evidencije pred nadležnim organima o slučajevima diskriminacije.

Poslanik dr Suad Numanović smatra da je institucija Zaštitnika kadrovski ojačana i da zaposleni posjeduju dovoljno znanja o svim aspektima zaštite ljudskih prava. Istakao je važnost međusektorske saradnje koju treba unapređivati, što je jedinstvena ocjena svih učesnika sjednice.
Poslanik Mirsad Murić je ocijenio da je za kvalitetno ostvarivanje ljudskih prava potrebno imati stručan kadar, dovoljno finansijskih sredstava i razvijenu svijest građana.
Poslanik Momčilo Martinović smatra da je instituciju Ombudsmana neophodno i dalje kadrovski i materijalno jačati. Takođe, suština je da se bavimo prevencijom kršenja ljudskih prava i sloboda, a ne reaktivnim djelovanjem, zbog čega je veoma važno da se Instituciji opredijeli dovoljno sredstava za sprovođenje različitih istraživanja. Sugerisao je da se razmisli o potrebi uspostavljanja Zlatnih savjetnika Zaštitnika ne samo za oblast prava djeteta, već i za oblast koja se odnosi na zaštitu prava osoba sa invaliditetom.

Predsjednik Odbora dr Halil Duković smatra da Zaštitnik kroz svoj godišnji Izvještaj o radu najslikovitije prikazuje gdje se Crna Gora danas nalazi po pitanju poštovanja ljudskih prava i sloboda. Važnim smatra što Zaštitnik daje jasne smjernice za rad institucija u narednom periodu i za rješavanje identifikovanih problema. Veliki iskorak je urađen u razvoju ljudskih prava i sloboda i sigurnog društva u Crnoj Gori, a napredak je prepoznat i od strane međunarodne zajednice. Zakonodavstvo je veoma dobro, usklađeno sa standardima Evropske unije, ali se u Izvještaju EK konstatuje da su sudski slučajevi u oblasti zaštite od diskriminacije i dalje veoma rijetki. Osvrnuo se na porodično nasilje, kojeg kod nas ima kao i u evropskim državama, ali je manje procesuiranih slučajeva, jer se ta pojava shvata kao intimna stvar a ne društveni problem. Prokomentarisao je i dva predmeta iz Izvještaja o radu Zaštitnika u kojima su date preporuke CB Podgorica i Centru za socijalni rad Podgorica da se obezbijedi pravo zaštite identiteta i privatnosti lica koja prijavljuju bilo koji oblik nasilja, zlostavljanja i iskorišćavanja i preporuka Ministarstvu zdravlja da se razmotri postojeća praksa izdavanja lijeka „Buprenofrin“ koja je restriktivna i nepovoljna za njegove svakodnevne korisnike.

Nakon sadržajne rasprave, Odbor je jednoglasno podržao Izvještaj o radu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za 2018. godinu, o čemu će Skupštini podnijeti Izvještaj sa Predlogom zaključka.
Uvodno obrazloženje Godišnjeg izvještaja Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture za 2018. godinu dala je zamjenica Zaštitnika Zdenka Perović. Informisala je o sledećem:
- u 2018. godini obavljena su 23 obilaska organa, organizacija i ustanova u kojima su smještena lica lišena slobode ili lica kojima je ograničeno kretanje, čime je Plan obilazaka realizovan 100%, kao i jedan neplanirani ad hoc obilazak i svi su bili nenajavljeni;
- redovnim obilascima obuhvaćene su: organizacione jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova - Uprave policije i to: CB Budva, OB Cetinje, CB Bar, OB Mojkovac, OB Kolašin, OB Kotor i CB Podgorica, granični prelazi “Ranče” - Pljevlja, “Dobrakovo” - Bijelo Polje i “Kula” – Rožaje; Klinika za psihijatriju Kliničkog centra Crne Gore i JU Dom starih “Grabovac”;
- kontrolnim obilascima obuhvaćene su organizacione jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova - Uprave policije i to: CB Nikšić, OB Plav, OB Andrijevica, OB Rožaje i CB Herceg Novi, Specijalna bolnica za psihijatriju u Kotoru i Zavod za izvršenje krivičnih sankcija (četiri obilaska u Podgorici i jedan u Bijelom Polju);
- ad hoc obilazak obavljen je na graničnom prelazu Dobrakovo u trenunku kada je izvršena primopredaja zatvorenika između predstavnika Republike Srbije i Crne Gore i
- u januaru 2018. godine donešen je Zakon o strancima kojim je Zaštitniku propisana nova obaveza da, u svrhu preventivnog djelovanja, prati sprovođenje prinudnog udaljenja stranaca i preduzima mjere za zaštitu ljudskih prava i sloboda.

Ocijenila je da i 2018. godinu karakteriše dobra saradnja sa službenim licima u ustanovama jer su članovi tima NPM-a imali neograničen pristup svim službenim prostorijama, dokumentaciji, kao i mogućnost povjerljivog razgovora sa zatečenim licima.

Posebno je istakla da je Evropska komisija u poslednjem Izvještaju o Crnoj Gori ocijenila da je kapacitet NPM-a ojačan, što dokazuju rezultati njegovog rada. Skrenula je pažnju na preporuku Evropske komisije upućenu NPM-u koja se tiče neophodnosti proaktivnijeg pristupa prilikom rada. Mišljenja je da je to rezultat nedostatka njihove komunikacije i informisala da su stupili u kontakt sa Delegacijom Evropske unije radi uspostavljanja protokola kontinuirane razmjene informacija.

Predstavila je rezultate do kojih su došli sagledavanjem stanja, navodeći sledeće:
- u centrima i odjeljenjima bezbijednosti i dalje određeni broj prostorija za zadržavanje ne ispunjavaju standarde CPT-a koji se tiču kvadrature, prirodne i vještačke svjetlosti i higijene;
- zadržana lica koja je NPM zatekao prilikom obilaska u 2018. godini nijesu imali primjedbe na postupanje službenika u pritvorskim jedinicama;
- veliki problem predstavlja činjenica da policijski službenici nemaju adekvatnu psihološku podršku nakon incidentnih situacija, uključujući napade na službenike;
- i dalje nedostaje potreban broj izvršilaca u Službi obezbjeđenja Uprave za izvršenje krivičnih sankcija i nijesu obezbijeđeni kontinuirani zdravstveni pregledi za službenike, dok službenici Sektora za tretman i dalje nemaju adekvatan prostor za rad u pojedinim paviljonima;
- ukupni životni uslovi u Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici u Dobroti i dalje su jako loši zbog manjka medicinskog osoblja, vrlo loših materijalnih uslova i prenatrpanosti.
Generalni direktor Direktorata za poslove nadzora doc. dr Danilo Ćupić je saopštio da je Ministarstvo unutrašnjih poslova uložilo značajne napore na otklanjanju uočenih nedostataka i realizaciji preporuka NPM-a, posebno u dijelu edukacije policijskih službenika i obezbjeđivanju materijalnih uslova za boravak pritvorenih lica i uslova za rad i postupanje policije. Obavijestio je da je:
- nabavljena nova ljetnja uniforma, nova balistička oprema sa jasnim i vidljivim identifikacionim oznakama, nova oprema za policiju specijalne namjene, vozila za potrebe interventne policije i policije opšte nadležnosti,
- u okviru realizacije mjera iz Šengenskog akcionog plana predviđena rekstrukcija graničnih prelaza: Šćepan Polje, Ranče i Vraćenovići u okviru kojih će u skladu sa CPT standardima biti izgrađene prostorije za zadržavanje lica (vrijednost ovih radova je oko pet miliona eura);
- obezbijeđena nova zgrada za Sektor granične policije- Sjever gdje je uloženo oko 600.000 eura i da se očekuje izgradnja objekata za potrebe granične policije u Pljevljima i Rožajama gdje će takođe biti prostorije u skladu sa preporukama i standardima CPT-a;
- prošle godine izvršena rekonstrukcija pritvorske jedinice u CB Berane i OB Kotor i Ulcinj i
- u okviru Biroa za zdravstvenu zaštitu MUP-a prošle godine je sistematizovana posebna služba koja pruža usluge policijskim službenicima i drugim zaposlenim koji su u obavljanju policijskih poslova učestvovali u traumatskom događaju ili drugoj visokostresnoj situaciji.

Istakao je da je MUP u 2018. godini vršio redovne upravne nadzore nad radom organizacionih jedinica Uprave policije kontrolišući ispunjenost CPT standarda i preporuka NPM-a. U situaciji kada oni vrše nadzor, lica koja zateknu u pritvorskoj prostoriji odgovaraju da nemaju primjedbe na postupanje policijskih službenika, ali kad pređu u ZIKS-u žale se na prethodno postupanje policajaca prema njima. Donošenje Pravilnika o uslovima koje moraju da ispunjavaju prostorije za zadržavanje lica lišenih slobode, usklađenog sa standardima CPT-a planirano je nakon donošenja novog zakona o unutrašnjim poslovima, čiji Nacrt je trenutno na javnoj raspravi i njime će u potpunosti biti reformisan sistem zapošljavanja, obuke i stručnog usavršavanja policijskih službenika, kao i nadzorni mehanizam nad radom Uprave policije. Time će ispuniti i preporuke Evropske komisije iz Izvještaja o Crnoj Gori za 2018. godinu. Prevdiđena je mjera bezbjednosnih provjera ne samo za prijem, već i bilo koji oblik angažovanja na rad u policiji. U narednom periodu radiće na jačanju kadrovskih i materijalnih kapaciteta unutrašnje kontrole i Direktorata za poslove nadzora, kao i na reintegraciji Policijske akademije u sistem Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije.

MUP i Uprava policije konstantno rade kako bi se postojeći problemi koji su u velikoj mjeri vezani za rekonstrukciju objekata što prije riješili. Problem je što su objekti koje policija koristi uglavnom dotrajali, pa rekonstrukcija pritvorskih prostorija podrazumijeva rekonstrukciju cijelog objekta. MUP će nastaviti da radi na podizanju svijesti, bezbjednosne i policijske kulture i edukaciji policijskih službenika o poštovanju ljudskih prava.

Direktor Uprave policije dr Veselin Veljović je saopštio da ohrabruje činjenica da nakon obavljenog razgovora sa zadržanim licima zatečenim prilikom obilazaka nijedna primjedba nije upućena na postupanje policijskih službenika. Sve primjedbe NPM-a odnose se na materijalne i higijensko-tehničke uslove u prostorijama za zadržavanje, a nerealizovane preporuke iz prethodnih godina tiču se prilagođavanja prostorija za zadržavanje CPT standardima, obezbjeđivanja pokrivenosti video nadzorom svih prilaza tim prostorijama, kao i ostalih materijalnih i tehničko- higijenskih uslova. Naglasio je da Uprava policije nije uspjela da ih realizuje iz objektivnih razloga finansijske prirode, imajući u vidu da su potrebna značajna novčana sredstva i zbog nenadležnosti, odnosno reorganizacije sistema državne uprave koja je obilježila proteklu godinu. Uprava policije će uputiti inicijativu nadležnim organima, odnosno MUP-u i Upravi za imovinu, kako bi se sredstva potrebna za izgradnju novih prostorija za zadržavanje, adaptaciju drugih infrastrukturnih mreža i objekata koje koriste lica lišena slobode predvidjela budžetom za narednu godinu. Takođe, uložiće napore da obezbijede i adekvatne prostorije i uslove za rad policijskih službenika. Istakao je da redovno vrše analize postupanja i primjene sredstava prinude.
I pored negativnih konstatacija iz Izvještaja CPT-a o posjeti Crnoj Gori u oktobru 2017. godine, poboljšanja prakse su očigledna i nalazi delegacije CPT-a ukazuju na opšte poboljšanje u postupanju prema zadržanim licima. Veoma je ohrabrujuća konstatacija Evropske komisije u Izvještaju za 2018. godinu da Crna Gora nastavlja da sprovodi preporuke CPT-a, uz afirmaciju rada NPM-a.

U cilju sprečavanja svakog oblika ponižavajućeg postupanja policijskih službenika, Uprava policije je u aprilu ove godine donijela Instrukciju o sprovođenju preporuka iz Izvještaja CPT-a o posjeti Crnoj Gori iz 2017. godine, koja je upućena na postupanje svim organizacionim jedinicama. Sastavni dio Instrukcije čini i Plan aktivnosti za sprovođenje mjera sadržanih u tom aktu.

Trend značajnog smanjenja primjera nezakonitog i nehumanog postupanja policijskih službenika usljed proaktivnog djelovanja organa vlasti, konstatovan je u Izvještaju Komiteta i navedeno je da je broj žalbi na zlostavljanje od strane policijskih službenika, koje su iznijete tokom posjete 2017. godine, bio manji nego u 2013.

Direktor Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Milan Tomić je saopštio da su plan za ispunjenje preporuka NPM-a.donijeli Akcioni Podsjetio je da je Zaštitnik konstatovao da je ispunjena preporuka da se u Zatvoru u Bijelom Polju organizuju programi neformalnog obrazovanja i radionice sa zatvorenicima radi unapređenja socijalnih kompetencija i drugih vještina zatvorenika. S obzirom da preporuka upućena UIKS-u da se obezbijedi potreban broj izvršilaca u službi obezbjeđenja shodno utvrđenoj sistematizaciji nije ispunjena, pojasnio je da Uprava ima problem nedovoljnog broja svih službenika, a ne samo službenika obezbjeđenja. Iako je tokom prošle godine na neodređeno zaposleno 30 službenika, od kojih su 22 službenika obezbjeđenja, naglasio je da prekid radnog odnosa za pojedine službenike po raznim osnovama i značajan broj zaposlenih na bolovanju, utiče na ukupan rezultat rada. Preporuka koja se odnosi na kontinuirane zdravstvene preglede službenika nije realizovana jer nijesu dobili potrebna finansijska sredstva. Preporuka da se obezbijedi psihosocijalna podrška zaposlenima je evidentirana kao djelimično ispunjena. I sami su prepoznali ovaj problem i angažovali specijalistu neuropsihijatra kako bi sa službenicima razgovarao o antistresu, ali službenici nijesu pokazali dovoljnu zainteresovanost za ovaj vid podrške. Novim aktom o sistematizaciji kojim je utvrđeno 637 radnih mjesta, planirali su radno mjesto za službenika koji će u opisu posla imati pružanje psihosocijalne podrške zaposlenima, čime bi trajno riješili ovaj problem. Sva samostalna osmatračka mjesta adekvatno su opremljena, postepeno se preduzimaju aktivnosti na opremanju kancelarija, a u nove uniforme prošle godine je uloženo 30.000 eura, dok je ove godine obezbijeđena 71.000 eura. Obezbijeđene su posebne prostorije sa potrebnim mobilijarom za dnevni odmor službenika. Takodje preduzimaju aktivnosti da se službenicima za tretman obezbijede prostorije za rad sa zatvorenicima, s tim što je sa građevinskog aspekta, u nekoliko slučajevato to teže zadovoljiti i tada koriste kancelarije službe obezbjeđenja. Nabavkom tehničke opreme i adekvatnog video nadzora pomažu službenicima obezbjeđenja u vršenju njihovog posla. U Bijelom Polju je obezbijeđeno vozilo za sprovođenje lica lišenih slobode.

V.d. generalne direktorice Direktorata za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja dr Mevlida Gusinjac je informisala o aktivnostima na realizaciji preporuka koje se odnose na Specijalnu psihijatrijsku bolnicu u Dobroti, navodeći sledeće:
- da je Ministarstvo zdravlja dalo saglasnost na Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Bolnice kojim je planirano 203 radnika, od čega 113 medicinskih tehničara u odnosu na sadašnjih 80. Od posljednje posjete NPM-a su u radni odnos primljena su tri medicinska tehničara, ali ih je zbog obima i težine posla teško zadržati,
- u vezi obezbjeđivanja higijenskih uslova u sobama i izolacije od vlage, urađene su rekonstrukcije kritičnih tačaka i nada se da će ovi problemi biti trajno riješeni;
- kao prelazno rješenje u kritičnim objektima ugrađeno je šest klima uređaja, a završen je Javni poziv za izbor najpovoljnijeg ponuđača za instalaciju sistema centralnog grijanja, dok su sredstva obezbijeđena iz Fonda za zdravstveno osiguranje i završetak radova se očekuje u septembru 2019;
- zbog nedostatka finansija, nabavka materijalnih sredstava dominantno se vrši putem donacija, a nabavka lične garderobe nije obaveza zdravstvenih institucija, već stvar njihove dobre volje;
- iako su u zgradi Hroničnog odjeljenja izgrađena dva nova mokra čvora, stanje mokrih čvorova u gotovo svim odjeljenjima i dalje je jako loše. Međutim, u Finansijski plan za 2020. godinu, koji će biti dostavljen Fondu za zdravstveno osiguranje, biće uvrštena sredstva koja su potrebna za rekonstrukciju mokrih čvorova;
- trenutno su u intezivnim razgovorima i koordinaciji sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja u vezi sa izmještanjem ''socijalnih pacijenata'' iz Bolnice, kojih je trenutno 101 i
- radi se na izmještanju Sudskog odjeljenja iz Bolnice, a u saradnji sa Ministarstvom pravde i uz podršku Vlade Crne Gore planira se izgradnja Bolnice u okviru Uprave za izvršenje krivičnih sankcija.
U vezi sa preporukama za Kliniku za psihijatriju u Podgorici, već su realizovane preporuke da pacijenti više vremena borave na svježem vazduhu, poboljšani su uslovi boravka u prostorijama za dnevni boravak, ponovo je uvedena radno-okupaciona terapija i u toku je formiranje psihoterapijskih grupa, a evidentiraju se sve mjere mehaničkog ograničenja pacijenata.

Predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode dr Halil Duković je podsjetio na Izvještaj CPT-a o posjeti Crnoj Gori realizovanoj 2008. godine kada je stanje bilo prilično loše, jer su pritvorske prostorije bile mračne, vlažne I sa brojnim nestandatrdnim predmetima. U 2018. godini stanje je neuporedivo bolje i u međuvremenu je postignut veliki napredak i uspjeh u ovoj oblasti. Sada se evidentira da li u pritvorskoj prostoriji postoji sto, stolica i sijalica, a ranije su bili mnogo veći problemi. Raduje ga informacija da će direktor Uprave policije reagovati u svim slučajevima prekoračenja ovlašćenja od strane policijskih službenika, čak i retroaktivno. Iako svuda u svijetu postoje takva prekoračenja ovlašćenja, bitno je da postoji adekvatan mehanizam za postupanje i njihovo sankcionisanje. Podsjetio je da Odbor za ljudska prava i slobode u kontinuitetu prati ovu oblast i da je realizovao više posjeta Upravi za izvršenje krivičnih sankcija i pojedinim pritvorskim jedinicama, čime su se članovi Odbora i ostali predstavnici institucija, nevladinog sektora, međunarodnih organizacija i medija koji su, po pozivu Odbora, prisustvovali posjetama, uvjerili u poboljšanje stanja.

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno podržao Godišnji izvještaj Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture za 2018. godinu, o čemu će Skupštini podnijeti Izvještaj sa Predlogom zaključka.
Odbor je usvojio četiri Informacije o aktivnostima Odbora tokom maja i juna 2019. godine, i to:
- Informaciju sa Sastanka predsjednika Odbora za ljudska prava i slobode dr Halila Dukovića sa konsultantom Vestminsterske fondacije za demokratiju Žarkom Hadži-Zafirovim, održanog u Podgorici 29. maja 2019. godine;
- Informaciju sa Okruglog stola „Posebni doprinosi za zapošljavanje osoba s invaliditetom“, održanog u Podgorici 21. juna 2019. godine;
- Informaciju o učešću člana Odbora za ljudska prava i slobode Momčila Martinovića na Konferenciji na kojoj je promovisana INSPIRE strategija u Crnoj Gori, održanoj u Podgorici 24. juna 2019. godine i
- Informaciju o učešću predsjednika Odbora za ljudska prava i slobode dr Halila Dukovića na Pres konferenciji na kojoj su predstavljeni nalazi Istraživanja višestrukih pokazatelja (MICS), održanoj u Podgorici 28. juna 2019.
U okviru Tekućih pitanja, članovi Odbora su se upoznali sa dva Zaključka Savjeta za građansku kontrolu rada policije, od 24. maja 2019. i Pozivom NVO “Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore” za učešće predstavnika Odbora na Završnoj konferenciji “Zaštita osoba s invaliditetom od diskriminacije – trenutno stanje i izazovi”, koja će se održati u Podgorici 12. jula 2019.