Predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode dr Halil Duković i članovi Odbora dr Suad Numanović, Mihailo Anđušić, Mirsad Murić i Nada Drobnjak, sastali su se sa pedijatricom dr Nadin Burk Haris koja je širom svijeta prepoznata po inovativnom pristupu u rješavanju problema vezanih za negativna iskustva u djetinjstvu. Na sastanku su učestvovali i predsjednici i članovi Odbora za rodnu ravnopravnost, Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport i Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, kao i šef Predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori Benjamin Perks.

Perks je saopštio da će se u Crnoj Gori u narednih nekoliko mjeseci realizovati druga faza Kampanje "Zaustavimo nasilje nad djecom" koja će biti posvećena zaštiti djece od porodičnog nasilja i tjelesnog kažnjavanja. On je istakao je da je Crna Gora preuzela međunarodnu obavezu da ima jednu od liderskih uloga u Globalnom partnerstvu za zaustavljanje nasilja nad djecom.

Dr Nadine Burk Haris je upoznala poslanike sa naučnim saznanjima koja ukazuju koliko negativna iskustva iz djetinjstva utiču na život svake osobe. Navela je da postoje tri ključne kategorije negativnih iskustava u djetinjstvu i to: zlostavljanje, zanemarivanje i disfunkcionalno domaćinstvo, koje se mogu podijeliti u deset potkategorija. Prema Studiji dr Kaisera, objavljenoj u  SAD-u 1998. godine, koja sadrži rezultate istraživanja sprovedenog na 17.500 odraslih osoba, utvrđeno je da je oko dvije trećine ispitanika doživjelo makar jedno negativno iskustvo u djetinjstvu, a svaka osma osoba je doživjela četiri ili više takvih iskustava. Takođe, postoji jasna korelacija negativnih iskustava iz djetinjstva sa lošim zdravstvenim stanjem. Dr Burk Haris je istakla da negativna iskustva u djetinjstvu dramatično povećavaju rizik kod pet od deset vodećih uzroka smrti. Podaci pokazaju da osobe koje su imale više od četiri negativna iskustva, imaju 2,2 puta veće šanse da obole od srčanih oboljenja nego osobe bez takvih iskustava. Takođe, za ova lica postoji 12 puta veća vjerovatnoća za suicid, kao i četiri puta veća vjerovatnoća za obolijevanje od kancera ili Alchajmerove bolesti.

Ona je saopštila da je cilj svih istraživanja i naučnog rada bio da se ukaže na biološku vezu između negativnih iskustava u djetinjstvu i bolesti, a u praksi su utvrdili da u određenim situacijama bolesti poput HIV/AIDS-a, tuberkuloze, upale pluća mogu biti prouzrokovane preživljenim negativnim iskustvima u djetinjstvu i toksičnim stresom. Ponovljene stresne situacije u djetinjstvu dovode do multisistemskih promjena u organizmu – neuroloških, imunoloških i hormonskih. Podatke ove vrste sada prikupljaju 32 države Sjedinjenih Američkih Država i distrikt Kolumbija.

Kako bi se na pravi način suočili sa problemima negativnih iskustava u djetinjstvu, neophodno je preduzeti mjere rane intervencije. Veoma je važno podizanje svijesti cjelokupne javnosti kako na nacionalnom, tako i na globalnom nivou, kao i redovan skrining koji se obavlja u sklopu redovnih sistematskih pregleda djece kod pedijatra. Rana intervencija je veoma važna i najuspješnija je do šeste godine djeteta, jer se 90% neuroplastičnosti mozga dešava do tog uzrasta, a preostalih 10% do 25. godine života. Ukazala je da je ranu intervenciju neophodno povezati sa servisima podrške djeci i njihovim porodicama koji podrazumijevaju: kućne posjete, posvećenost mentalnom zdravlju, socijalni rad i intervencije koje obuhvataju dvije generacije. Zaključila je da je u narednom periodu neophodno raditi i na unapređenju naučnih saznanja u ovoj oblasti.

Predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode dr Halila Dukovića je interesovalo da li postoje podaci o procentu uspješnosti liječenja osoba koje su preživjele psihičko, fizičko ili emocionalno zlostavljanje. Takođe, upitao je da li posjeduju informaciju o tome koliko roditelja koji su preživjeli traume zlostavlja svoju djecu. Ukazao je da je u medicini mnogo važno dobro uzeti anamnezu pacijenta, jer dobro uzeta anamneza predstavlja 50% dijagnoze. Podsjećajući na značaj blagovremene reakcije u medicini, upitao je koliko je vremena potrebno da se izliječi osoba koja je doživjela negativna iskustva u djetinjstvu.

Član Odbora dr Suad Numanović je ukazao na potrebu organizovanja šire kampanje kako bi svi u Crnoj Gori bili upoznati sa uticajem negativnih iskustava u djetinjstvu na dalji razvoj djece. Smatra i da je neophodan multidisciplinarni pristup problemu kako bi se zajedničkim naporima svih subjekata doprinijelo ranoj intervenciji.

Poslanicu Nadu Drobnjak je interesovalo da li su javne kampanje dovoljne da se promijeni stanje u ovoj oblasti, da li se upitnik koji koriste pedijatri u SAD-u može primijeniti u Crnoj Gori i da li postoje podaci o tome u kojoj mjeri su zlostavljani dječaci, a u kojoj djevojčice.

Poslanica mr Branka Tanasijević je ukazala na značaj odrastanja djeteta u funkcionalnoj porodici, važnost da roditelji i njihova djeca kvalitetno provode zajedničko vrijeme, dok je poslanik Pavle Goranović upitao u kojoj mjeri je rano obrazovanje važno u cijeloj problematici i skrenuo pažnju na neophodnost međusektorske saradnje za postizanje uspjeha u ovoj oblasti.

Dr Nadin Burk Haris je odgovorila da ne posjeduju podatke o procentu uspješnosti liječenja osoba koje su preživjele neki vid nasilja zbog toga što je razumijevanje biloških mehanizama toksičnog stresa novina i kod njih. U praksi, velika je vjerovatnoća da roditelj koji je preživio nasilje kasnije to nasilje prenese i na svoje dijete. Saopštila je da javne kampanje nijesu  dovoljne za rješavanje problema, ali predstavljaju prvi korak. Smatra da se upitnik koji koriste pedijatri u SAD-u može koristiti i u Crnoj Gori, a uz isti posjeduju i Vodič, što će biti prevedeno od strane UNICEF-a i dostavljeno nadležnim subjektima u Crnoj Gori. Preporučila je da se skrininzi djece obavljaju isključivo u zdravstvenim ordinacijama, uz obavezu ljekara da zaštiti lične podatke svakog pacijenta. Saopštila je da djevojčice bivaju češće žrtve seksualnog, a dječaci žrtve fizičkog zlostavljanja. Prema podacima, 25% djevojčica doživi seksualno zlostavljanje, dok jedan od 13 dječaka doživi ovu vrstu zlostavljanja. Dr Burk Haris se saglasila da je međusektorska saradnja od presudne važnosti za postizanje uspjeha u ovoj oblasti, jer je riječ o problemu javnog zdravlja.

Šef Predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori je najavio da će u narednom periodu u saradnji sa Ministarstvom zdravlja posebnu pažnju posvetiti kućnim posjetama koje se organizuju za porodice novorođene djece kako bi baš u tom periodu pružali stručnu podršku roditeljima. Veoma je bitno razbiti tabu o problemu nasilja u porodici, a tokom prenatalnih posjeta ljekari treba da razgovaraju sa budućim roditeljima. Saopštio je da UNICEF preduzima aktivnosti na povećanju stope obuhvata djece ranim obrazovanjem, a nastoje obučiti vaspitače i nastavno osoblje da prepoznaju znakove traume kod djece i pravovremeno i adekvatno reaguju. Podsjetio je da je prošle godine realizovan projekat osnaživanja policijskih službenika za prepoznavanje zlostavljanja djece i da je to doprinijelo da policijski službenici prepoznaju i dva slučaja internet nasilja nad djecom.

Poslanici su zahvalili dr Nadin Burk Haris na izuzetnom predavanju na kojem su se upoznali sa novim naučnim saznanjima o uticaju negativnih traumatičnih iskustava iz djetinjstva na zdravstvene probleme u kasnijem razvoju i načinu rješavanja takvih problema. Posebnu zahvalnost su uputili šefu Predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori koji svojom posvećenošću i aktivnostima značajno doprinosi poboljšanju položaja djece u zaštiti njihovih prava u Crnoj Gori.