Uvodno obrazloženje Izvještaja dali su: predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Sreten Radonjić, pomoćnik direktora Agencije Sabahudin Delić i rukovodilac Odsjeka za slobodan pristup informacijama i glavni kontrolor u Agenciji Biljana Božić.

Predsjednik Savjeta Agencije Sreten Radonjić je predstavio ključne rezultate rada i prioritete u narednom periodu. Agenciji nedostaju kadrovski kapaciteti, što je i ocjena Evropske komisije u Izvještajima o Crnoj Gori za 2018. i 2019. godinu i isto se mora prioritetno rješavati. Od 47 izvršilaca utvrđenih aktom o sistematizaciji, popunjeno je 28. Drugi prioritet je učešće u radnim grupama zaduženim za izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama i zaštiti podataka o ličnosti, kako bi Crna Gora prihvatila i primijenila najviše standarde, prvenstveno one iz Opšte uredbe o zaštiti ličnih podataka (GDPR). Programom rada Vlade Crne Gore planirano je utvrđivanje Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama u I kvartalu, a Predloga zakona o zaštiti podataka o ličnosti u III kvartalu 2020. Agencija je uputila konkretne predloge za koje vjeruju da će biti uvaženi s obzirom da su prihvatljivi za rukovodioce radnih grupa za pripremu ovih predloga zakona.

Zloupotrebi prava na slobodan pristup informacijama treba posvetiti posebnu pažnju. Samo jedno fizičko lice i jedna nevladina organizacija podnijeli su čak 87% zahtjeva za slobodan pristup informacijama. Njima se ne traži informacija, već se nastoji ostvariti finansijska dobit, jer organi, službe i institucije ne uspijevaju da odgovore na podnešene zahtjeve u utvrđenom roku od 15 dana. Logično bi bilo da se najveći broj zahtjeva podnosi državnim organima, službama Vlade, Skupštini i drugim institucijama, a prošle godine najveći broj zahtjeva podnešen je Osnovnoj školi iz Tivta i to od jednog fizičkog lica koje je osnovalo nevladinu organizaciju. Postoji problem jer određena vijeća Upravnog suda u istim situacijama to karakterišu kao zloupotrebu, a druga vijeća ih ne smatraju zloupotrebom prava. Radonjić smatra da treba omogućiti pristup informacijama, ali ne dozvoljavati zloupotrebu prava. Savjet je tokom ove godine održao 33 sjednice i riješio preko hiljadu predmeta iz prethodnog perioda, a zasijedaju svakodnevno ili svaki drugi dan kako bi riješili sve neriješene predmete. Bolje bi bilo da više zahtjeva podnose građani, privredni subjekti, političke partije, nego što je od 5.900 zahtjeva čak 5.400 od jedne nevladine organizacije i jednog fizičkog lica, što utiče i na stvaranje pogrešne slike kod  Evropske komisije. Radonjić je naglasio da su izvršili redovne kontrole Vlade i ministarstava u odnosu na obavezu objavljivanja informacija iz njihove nadležnosti i utvrdili da su u veoma visokom procentu, sa čak 94% ispunili obaveze objavljivanja informacija, kao malo koja država u svijetu. 

Pomoćnik direktora Agencije Sabahudin Delić je saopštio da je Izvještaj metodološki urađen na isti način kao i prethodnih godina što omogućava analizu, komparaciju podataka i lakše praćenje stanja u ovim oblastima. Po prvi put u Izvještaju je dat predlog mjera čijom realizacijom bi se doprinijelo rješavanju uočenih problema i stvaranju mogućnosti da građani na bolji i transparentniji način ostvaruju svoja prava na slobodan pristup informacijama i zaštitu ličnih podataka. Agencija pokušava unaprijediti svoj rad i preduzima brojne aktivnosti na promociji i afirmaciji prava na zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama. Učestvuju i organizatori su brojnih okruglih stolova, radionica i seminara za različite ciljne grupe širom Crne Gore. Unaprijedili su web sajt i informacioni sistem, posebno s aspekta bezbjednosti. Za pohvalu je saradnja koju ostvaruju sa državnim institucijama, nevladinim organizacijama i Tužilaštvom sa kojim imaju potpisan Memorandum o saradnji. Takođe, imaju dobru saradnju  sa Evropskim odborom za zaštitu podataka u kojem imaju status posmatrača, kao i sa Savjetodavnim komitetom Konvencije za zaštitu pojedinaca u vezi sa automatskom obradom podataka i Inicijativom 2017. Aktivno učestvuju u radu pregovaračkih grupa za poglavlja 10 i 23. Tokom 2019. u oblasti zaštite ličnih podataka realizovali su 118 nadzora (osam redovnih, 80 vanrednih i 30 provjera postupanja). U skladu sa zakonskom obavezom, Agencija vodi registar evidencija o zbirkama ličnih podataka i 31. decembra 2019. u registru je bilo evidentirano 1.985 evidencija zbirki ličnih podataka i 665 rukovalaca. Primijetan je porast obraćanja građana koji Agenciju prepoznaju kao instituciju u kojoj na adekvatan i brz način mogu zaštiti svoja prava. Svijest građana u ovoj oblasti se poboljšava i dostiže više nivoe od onih koji su postojali prethodnih godina. Kada uoče da je građanima ili nevladinim organizacijama nejasna određena zakonska norma iz njihove nadležnosti, Savjet Agencije svojim stavovima približava i pojašnjava te norme i isto javno prezentuje. 

Rukovodilac Odsjeka za slobodan pristup informacijama i glavni kontrolor u Agenciji Biljana Božić je upoznala sa problemima sa kojima se u Agenciji suočavaju od početka primjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama čiji smisao je transparentnost rada prvostepenih organa, zbog čega oni žele da Zakon o slobodnom pristupu informacijama “vrate građanima i nevladinom sektoru” u skladu sa njegovom svrhom i smislom. Svake kalendarske godine, od 2013. do 2019. godine, imali su povećanje broja izjavljenih žalbi. Tokom 2019. Agencija je primila 3.518 žalbi. Božić je posebno skrenula pažnju na aktivnosti novoformirane nevladine organizacije koja je tokom 2019. izjavila 1.506 žalbi, što je za Agenciju bilo alarmantno, jer je osnivač, odnosno predsjednik te NVO fizičko lice koje je od 2013. koristilo mogućnost i građansko pravo obraćanja prvostepenim organima u cilju traženja informacija o svim pitanjima koja su u posjedu tog organa. Epilog takvog postupanja je evidentan, jer je putem nevladine organizacije tokom 2019. izjavljeno 205 žalbi prema OŠ “Ivan Goran Kovačić”, 208 žalbi prema OŠ “Drago Milović”, 639 žalbi prema SŠ “Mladost”, a Ministarstvu prosvjete ukupno su izjavili 454 žalbe. Smisao i suština zahtjeva nije potreba da se dođe do tražene informacije, nego da se kroz mehanizam korišćenja mogućnosti angažovanja punomoćnika u postupcima koji su inicirani nakon isteka rokova ostvare određeni sudski troškovi, za šta imaju dokaze. U prvom kvartalu 2019. godine ukupan iznos troškova utvrđenih presudama Upravnog suda iznosio je 56.143 eura, u drugom kvartalu 26.894 eura, a u četvrtom kvartalu prošle godine 18.901 euro. Kroz presude Upravnog suda jasno se zaključuje da se koristi mehanizam angažovanja advokata, a u skladu sa advokatskim tarifnikom za postupke koji su inicirani zbog ćutanja administracije minimalni iznos koji se može ostvariti je 462 eura, a ukoliko je u pitanju poništaj rješenja iznos tih sredstava se kreće od 700 do 1000 eura u predmetu. Ukazala je na namjeru, kao članica Radne grupe za izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama, da se njegovim izmjenama  prepozna institut zloupotrebe prava. Pojasnila je da u Hrvatskoj i Sloveniji imaju prepoznate institute zloupotrebe prava što je pravni standard i  prethodno su se suočavali sa istim problemima. Naglasila je da je pravo na slobodan pristup informacijama zagarantovano Ustavom CG, a ograničenja pristupa informacijama isključivo su propisana članom 14 Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Članom 15 Zakona o upravnom postupku prepoznata je zabrana zloupotrebe procesnih ovlašćenja. Brojke sa kojima Agencija želi da upozna javnost su alarmantne, jer broj od 3.518 žalbi je zabrinjavajući. U skladu sa postojećim administrativnim kapacitetima Agencije nemoguće je ispoštovati rok od 15 dana zbog čega su predložili da se izmjenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama propiše produženje roka. Agencija se zalaže da postupak ostvarivanja prava na slobodan pristup informacijama bude u potpunosti “free”, odnosno oslobođen troškova, s obzirom da su Zakonom o administrativnim taksama sve NVO oslobođene plaćanja troškova, a jedino su fizička lica u obavezi da plate 4 eura po izjavljenoj žalbi. Kad je u pitanju upravni postupak koji se sprovodi u prvostepenom i drugostepenom dijelu, u skladu sa praksom Upravnog i Vrhovnog suda, stranke čak i ukoliko angažuju advokata neće moći ostvariti pravo na troškove postupka, jer je jedinstvena praksa ukazala da su u pitanju postupci gdje se po odluci Savjeta predmet vraća na ponovni postupak i zato što je u pitanju jednostranački, a ne višestranački postupak. Međutim, problem su troškovi koji nastaju kao rezultat iniciranja upravnih sporova pred Upravnim sudom.

Tokom 2018. protiv Agencije je izjavljeno 2.915 tužbi što je zabrinjavajuće, tokom 2019. godine 1.555, a do sada u 2020. godini izjavljena je 321 tužba. Zaprimanje same tužbe kod Agencije je inicijacija pokretanja postupka i nastoje da u što kraćem roku donesu odluku i razduže spise predmeta. Stranke insistiraju na naknadi troškova postupka u upravnom sporu. Predlog Agencije je da se na svim nivoima, počev od prvostepenih i drugostepenog organa, do Upravnog i Vrhovnog suda zauzme jedinstven stav da nema troškova postupka i da se naplaćuju samo troškovi koji se odnose na kopiranje i dostavljanje informacije u iznosu od 0,05 eura po stranici.

Članovi Odbora mr Branka Tanasijević, dr Suad Numanović i Mirsad Murić su ocijenili da je Izvještaj sistematičan, dobro urađen i omogućava lakšu analizu i poređenje podataka sa onima iz prethodnih Izvještaja. Smatraju da je na promociji i afirmaciji Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama urađeno mnogo, a evidentno je i značajno povećanje svijesti građana i njihovog povjerenja u ovu Instituciju. Uprkos značajnom nedostatku kadra, Agencija postiže respektabilne rezultate. Njenim kadrovskim jačanjem mogao bi se povećati i broj nadzora. Nijesu sigurni da bi se problemi Agencije riješili produženjem zakonskog roka od 15 dana za davanje odgovora na žalbe upućene Agenciji, već rješenje treba tražiti i u dodatnom kadrovskom jačanju.

Načelnica Odjeljenja za zaštitu podataka o ličnosti u Ministarstvu unutrašnjih poslova Zora Čizmović je podsjetila da je u pripremi novi zakon o zaštiti podataka o ličnosti koji će, ukoliko se usvoji, povećati standarde u ovoj oblasti, a Agenciji donijeti oko 40% više nadležnosti i obaveza. Smatra da poslanici prilikom usvajanja zakona o budžetu Crne Gore za 2021. godinu treba da uzmu u obzir dodatne izazove i obaveze sa kojima će se Agencija potencijalno suočiti.

Pravni savjetnik u NVO ''Građanska alijansa'' Danilo Papović je informisao da su podnijeli inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Odluke Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti o objavljivanju imena lica kojima su izdata rješenja o obavezi samoizolacije od 14 dana. Podsjetio je da je dan prije objavljivanja spiska lica koja su u samoizolaciji Savjet Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama izdao saopštenje u kojem naglašava važnost povjerljivosti zdravstvenih podataka. Smatra da u narednom periodu treba očekivati povećanje broja pritužbi građana koji su pretrpjeli štetu zbog navedene objave podataka.

Predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode dr Halil Duković je podsjetio da se u svim Izvještajima Evropske komisije ukazuje da svijest građana u ovim oblastima nije na zadovoljavajućem nivou, zbog čega ohrabruje i raduje ocjena da je došlo da unapređenja svijesti građana o njihovim pravima na slobodan pristup podacima i na zaštitu ličnih podataka. To ukazuje i na dobar rad Agencije. U svim izvještajima Agencije ukazuje se na tri ključne stvari: nedostatak kadra s obzirom da i sada Agencija radi sa nepunih 60% kapaciteta, prisutna je zloupotreba prava na slobodan pristup informacijama i treće se odnosi na ćutanje administracije i sve češću pojavu proglašavanja podataka državnom tajnom. Vjeruje da će nova zakonska rješenja doprinijeti rješavanju uočenih problema.

U završnoj riječi predsjednik Savjeta Agencije Sreten Radonjić je naglasio da su davanje saglasnosti Nacionalnom koordinacionom tijelu za zarazne bolesti za objavljivanje spiska lica koja su dobila rješenja o samoizolaciji tokom trajanja epidemije COVID-19 i samo objavljivanje spiska jedna u nizu dobrih mjera koje je država donijela u borbi protiv ove bolesti. Mišljenje je mnogo lakše donijeti kada imaju rok od 15 ili mjesec dana. Sa ove distance, neko od njih ili oni kao nadležna institucija bi možda i drugačije radili da su bili u prilici da donesu mišljenje nakon 15 ili mjesec dana, ali su morali donijeti mišljenje u roku od nekoliko sati jer su država i NKT funkcionisali po tom principu, a sve u cilju sprečavanja širenja epidemije. Često je postavljano pitanje zašto nijesu preduzete blaže mjere. Podsjetio je da je NKT putem saopštenja, upozorenja, medijskih obavještavanja i brojnih naredbi preduzelo različite mjere, ali ništa od toga nije dalo očekivane rezultate zbog čega je NKT smatralo da jedina mjera koja može dati rezultate jeste mjera upozorenja putem objavljivanja spiska lica koja se nalaze u samoizolaciji, sa adresom na kojoj se nalaze da bi i građani mogli intervenisati i pomoći da se suzbije širenje infekcije. Imajući to u vidu, Savjet Agencije je donio Mišljenje, a ako je neko u objavljivanju informacija prekršio i išao dalje on onog što je dato u rješenju Agencije, nadležni organi su pokrenuli postupke protiv tih lica. Donošenju ovakvog mišljenja Savjeta Agencije doprinijelo je i to što su razne države svijeta, u zavisnosti od izazova sa kojima su se suočavale, donosile razne aplikacije, čak i za praćenje lica zaraženih koronavirusom. Istakao je da je Ministar unutrašnjih poslova u Vladi Crne Gore sa predsjedavajućim Odbora Konvencije 108 i Komesarom za zaštitu podataka pri Savjetu Evrope potpisao Izjavu o postupanju službi i organa u susret i za suočavanje sa problemima koje nosi pandemija koronavirusa. Tom Izjavom koju je Crna Gora prihvatila, a koja je Agenciji dostavljena od strane ministra Nuhodzića, između ostalog propisuje se da je važno podsjetiti da zaštita podataka ni na koji način ne može biti prepreka spašavanju života i da primijenjeni principi uvijek omogućavaju uravnoteženi interes kada su u pitanju zdravlje i bezbjednost ljudi; upotreba prikupljenih podataka o lokacijama na kojima se okupljaju oni koji krše preporuke ili za označavanje kretanja osoba koje dolaze iz područja koja su ozbiljno pogođena COVIDom-19 ne bi bila spriječena zahtjevom u pogledu zaštite ličnih podataka i treće, Konvencija 108+ priznaje potrebu da se dozvole neki izuzeci i ograničenja u ime konačnih i vitalnih interesa. Radonjić smatra da su ispravno postupili i zadovoljan je ukoliko su ovakvom mjerom spriječili jednu infekciju ili mogući smrtni slučaj, dok nikakvu štetu nijesu nanijeli drugim građanima. Kada bi se pojavio novi talas koronavirusa, dali bi isto mišljenje, samo bi uputili i sugestiju NKT-u i nadležnim službama da prilikom određivanja izolacije, lice popuni upitnik i da saglasnost da ukoliko prekrši mjeru izolacije, ti podaci budu objavljeni. Takođe, podsjetio je da je navedeno Mišljenje važilo u određenom roku.

Nakon rasprave, Odbor je većinom glasova podržao Izvještaj o stanju zaštite ličnih podataka i stanju u oblasti pristupa informacijama za 2019. godinu, o čemu će Skupštini podnijeti Izvještaj sa Predlogom zaključka.

U nastavku rada, Odbor je jednoglasno usvojio Izvještaj o radu Odbora za ljudska prava i slobode kao radnog tijela nadležnog za nadzor nad primjenom i praćenjem poštovanja Etičkog kodeksa poslanika za 2019. godinu i isti će dostaviti Skupštini na razmatranje. Naglašeno je da tokom 2019. godine Odboru nije podnešena nijedna prijava za povredu Etičkog kodeksa poslanika.

Predsjednik Odbora dr Halil Duković je podsjetio da donošenje godišnjeg plana obuka poslanika po pitanju poštovanja i primjene Etičkog kodeksa poslanika predstavlja realizaciju obaveze utvrđene novim Etičkim kodeksom poslanika donešenim 2019. godine. Predlog godišnjeg plana obuka poslanika po pitanju poštovanja i primjene Etičkog kodeksa poslanika za 2020. u skladu sa članom 15 stav 2 Etičkog kodeksa poslanika, pripremila je služba Skupštine nadležna za upravljanje ljudskim resursima u saradnji sa Sekretarijatom Odbora za antikorupciju. Predloženo je sprovođenje četiri obuke poslanika na teme: “Primjena Etičkog kodeksa poslanika”, “Sprečavanje sukoba interesa i lobiranje”, “Sprečavanje korupcije, postupanje po prijavama korupcije i zaštita zviždača” i “Upravljanje konfliktima”. Predsjednik je ukazao da Predlogom godišnjeg plana obuka poslanika nijesu predložene dvije stvari: ko treba da sprovodi edukacije poslanika i termini za njihovo održavanje.  Činjenica je da zbog dešavanja vezanih za virus COVID-19 do sada nije bilo mogućnosti za održavanje obuka, pa je predsjednik Odbora predložio da se obuke realizuju u trećem i četvrtom kvartalu 2020. godine i da se na taj način pokuša realizovati makar nešto od planiranih obuka. Treba imati u vidu da je ovo izborna godina. Imajući u vidu dosadašnju praksu, smatra da edukaciju treba da realizuje Agencija za sprječavanje korupcije u saradnji sa službom Skupštine Crne Gore nadležnom za upravljanje ljudskim resursima.

Generalni sekretar Skupštine Crne Gore Aleksandar Jovićević smatra da, sve i da je usvojen plan obuka u ovom periodu, ne bi bilo cjelishodno za ovaj saziv Skupštine organizovati obuke, jer vjeruje da ne bi bilo nikakvog interesovanja. Četvrti kvartal 2020. godine je period u kojem se to može organizovati ukoliko bude interesovanja, a nada se da će biti, jer će vjerovatno biti novih poslanika. To je obuka od četiri dana, a  pod uslovom da se prijavi 20- 30 poslanika obuka se može organizovati u Plavoj sali Skupštine, a ukoliko bude veće interesovanje obuka po jednoj temi može se organizovati dva dana. Siguran je da se tri početne kandidovane teme mogu organizovati ukoliko bude interesovanja početkom oktobra/novembra mjeseca 2020.

Načelnik Odsjeka za edukacije, istraživanja, kampanje i analitiku u Agenciji za sprječavanje korupcije Goran Durutović je saopštio da su se upoznali sa predloženim planom obuka poslanika i podsjetio da Agencija za sprječavanje korupcije u skladu sa članom 78 Zakona o sprječavanju korupcije sprovodi edukativne aktivnosti. Naglasio je da su druga i treća tema u domenu kojim se bavi Agencija. Kada su u pitanju teme koje se odnose na sprečavanje sukoba interesa i lobiranje, kao i treća obuka na temu „Sprečavanje korupcije, postupanje po prijavama korupcije i zaštita zviždača“ naglasio je da je Agencija na raspolaganju da u četvrtom kvartalu ove godine obezbijedi predavače na ove teme. U organizacionom dijelu, napomenuo je da Agencija planiranje edukativnih aktivnosti tokom godine radi u prvom kvartalu, najčešće od januara do sredine februara. Već sada imaju unaprijed ugovorene određene obuke. U organizacionom smislu, ako Agencija može nešto uraditi, onda je to za iduću godinu, a za ovu godinu Agencija ima utvrđene planove i datume, a neke obuke imaju ugovorene i sa nevladinim sektorom. U smislu obezbjeđivanja predavača za drugu i treću temu obuka, u organizaciji Skupštine, oni su apsolutno na raspolaganju da obezbijede predavače za te teme.

Odbor je podržao Predlog godišnjeg plana obuka i tim povodom jednoglasno usvojio Zaključak kojim je utvrđeno da je u Godišnjem planu obuka poslanika po pitanju poštovanja i primjene Etičkog kodeksa poslanika za 2020. godinu potrebno propisati da je realizator obuka Agencija za sprječavanje korupcije  u saradnji sa Službom Skupštine Crne Gore nadležnom za upravljanje ljudskim resursima, a uz podršku relevantnih međunarodnih organizacija. Imajući u vidu da iz objektivnih razloga zbog pandemije  korona virusom nije bilo moguće realizovati obuke u prvom i drugom kvartalu 2020. godine, Odbor je zaključio da termini za realizaciju obuka budu u četvrtom kvartalu 2020. godine. 

Odbor je usvojio dvije Informacije o aktivnostima predsjednika i članova Odbora u martu 2020. godine:

- Informaciju o posjeti Odbora za ljudska prava i slobode Upravi za izvršenje krivičnih sankcija- Maloljetničkom zatvoru i Odjeljenju za žene, održanoj 2. marta 2020. godine i

- Informaciju sa sastanka predsjednika Odbora za ljudska prava i slobode dr Halila Dukovića sa Delegacijom Ekspertske grupe Savjeta Evrope za borbu protiv trgovine ljudima (GRETA), održanog u Podgorici 5. marta 2020. godine.

U okviru Tekućih pitanja, članovi Odbora su upoznati sa dopisima Savjeta za građansku kontrolu rada policije, dostavljenim Odboru u periodu od 17. februara do 14. maja 2020. godine.

Takođe, savjetnica UN za ljudska prava Anjet Lanting je informisala da će specijalna izvjestiteljka UN za trgovinu ljudima, posebno ženama i djecom Marija Gracija Đamarinaro na zasijedanju Savjeta UN za ljudska prava, koje se održava od 15. juna do 3. jula 2020. predstaviti izvještaj o posjeti Crnoj Gori, održanoj u novembru 2019. godine.