U uvodnom obrazloženju Izvještaja zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore mr Siniša Bjeković je informisao:

- da je u 2019.  primljeno 809 pritužbi, a 31 pritužba je prenesena iz 2018. godine;

- da je zadržan visok stepen okončanih predmeta - 94,76%, a prosječno trajanje postupka je 71 dan;

- u 83 predmeta Zaštitnik je uputio 215 preporuka nadležnim organima i ustanovama, od čega je u 39 predmeta ispunjeno 110 preporuka (51,16%), u tri predmeta nije istekao rok za realizaciju preporuka, u sedam predmeta djelimično su ispunjene 22 preporuke, u 16 predmeta preporuke se realizuju u kontinuitetu, dok u 18 predmeta nije ispunjeno 40 preporuka (18,60%);

- u 2019. godini zabilježena je velika prisutnost Zaštitnika na međunarodnoj i domaćoj sceni – Zaštitnik je bio domaćin Četvrte regionalne konferencije Mreže tijela za jednakost i održani su brojni okrugli stolovi;

- da je u 2019. godini raspisan konkurs na temu ''Dižem glas za MOJE pravo'' i pripremljeno je šest izvještaja i brošura iz oblasti zaštite prava djeteta;

- nastavljena je saradnja Zaštitnika sa Savjetom Evrope u okviru druge faze projekta ''Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku'';

- da su tokom 2019. tradicionalno održani ''Dani Zaštitnika'' u Nikšiću, Bijelom Polju i Cetinju, ali broj pristiglih pritužbi nije bio na očekivanom nivou u poređenju sa prethodnim godinama;

- da je ostvaren određeni pomak u efikasnosti rada organa javne uprave u dijelu koji je značajan za ostvarivanje prava i pravnih interesa građana, ali taj pomak još uvijek nije postignut u dovoljnoj mjeri;

- u 2019. godini broj predmeta u radu u vezi sa diskriminacijom bio je 141, dok je devet preneseno iz 2018. godine i svi su završeni u 2019;

- oko 70% anketiranih građana smatra da je diskriminacija i dalje prisutna u Crnoj Gori, ali ove rezultate treba uzeti sa rezervom jer je od ukupnog broja anketiranih samo 11% bilo upoznato sa propisima koji regulišu oblast zaštite od diskriminacije.

            Zaštinik je predstavio i statističke podatke o pritužbama i ukazao na koje povrede prava su se građani najčešće žalili.

Zamjenica Zaštitnika Snežana Mijušković je saopštila da su prošle godine realizovali veliki broj aktivnosti  na promociji, zaštiti i unapređenju prava djeteta i istakla Projekat „Pristup djece pravdi“ u okviru kojeg su uz podršku     UNICEF-a obišli 60 seoskih škola na teritoriji Crne Gore. Smatra da je neophodno hitno donijeti strategiju demografske politike, kako bi se omogućilo da stanovnici seoskih sredina ostaju u tim područjima, pri čemu je njihovim porodicama neophodno obezbijediti bolje uslove života. Nema drastičnog kršenja prava djeteta u Crnoj Gori, ali su značajne razlike u ostvarivanju prava na Sjeveru, u Centralnom regionu i na Jugu, kao i u seoskim sredinama i gradovima.

Članovi Odbora su ocijenili da je Izvještaj o radu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda za 2019. godinu metodološki dobro urađen, pregledan, kvalitetan, detaljan i sveobuhvatan.

Poslanici i ostali učesnici rasprave su postavili sledeća pitanja:

• Uz podsjećanje na pozitivne konotacije o instituciji Zaštitnika sadržane u poslednjem Non pejper-u Evropske komisije o stanju u poglavljima 23 i 24 u Crnoj Gori, interesovalo ih je koliko je uloga Ombudsmana važna kada je u pitanju različito tumačenje presuda Ustavnog, odnosno Vrhovnog suda Crne Gore po pitanju temeljnih prava, a u kontekstu saradnje sa Evropskim sudom za ljudska prava?
• Kojom dinamikom se planira popunjavanje radnih mjesta i kompletiranje kadra u instituciji Zaštitnika i da li je realno očekivati da to bude završeno u skorijem vremenskom periodu?
• S obzirom da se već preduzimaju aktivnosti oko popisa stanovništva u Crnoj Gori što je prouzrokovalo određenu kampanju i “prebrojavanje” građana, da li će Zaštitnik ove i naredne godine pratiti tu atmosferu koja se duboko tiče ljudskih prava i sloboda?
• Kakva je ocjena Zaštitnika po pitanju zaštite i ostvarivanja ljudskih prava lica lišenih slobode i izbjeglica?

  Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore mr Siniša Bjeković je saopštio da je Zaključak institucije Zaštitnika, ali i svih relevantnih međunarodnih institucija da je sistem u Crnoj Gori u 2019. godini evidentno napredovao, posebno u određenim oblastima. Da nije bilo napretka u ostvarivanju ljudskih prava i sloboda, Crna Gora ne bi napredovala u evropskim integracijama. Po pitanju različite prakse Ustavnog suda i redovnih sudova naglasio je da se Zaštitnik ne može miješati u meritorno odlučivanje sudskih organa, ali od kada je ostvarena saradnja u projektima Savjeta Evrope “SOCCER”, “PREDIM”, kao i u projektima koji se tiču maloljetničkog pravosuđa i suzbijanja diskriminacije, insitucija Zaštitnika je naročito insistirala na saradnji svih nadležnih subjekata. Još jednom je ukazao na potrebu uspostavljanja jedinstvene elektronski vođene baze podataka o podnijetim prijavama, pokrenutim postupcima i donijetim odlukama u vezi sa diskriminacijom pred sudovima, državnim tužilaštvima, organima za prekršaje, organom uprave nadležnom za policijske poslove i inspekcijskim organima. Takođe, istakao je da je Administrativni odbor Skupštine Crne Gore danas dao pozitivno mišljenje na Predlog pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Službe Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore. Broj radnih mjesta je povećan sa 33 na 35, a dinamika angažovanja novih izvršilaca biće po dogovorenom planu.  Nedavno su izabrane dvije zamjenice Zaštitnika i očekuje da će doći do ključnog napretka u radu Institucije.

Kada je u pitanju popis stanovništva, institucija Zaštitnika će nastojati da doprinese da “prebrojavanje” ne bude na uštrb ljudskih prava i sloboda, tolerancije, suživota i kulture dijaloga, a Zaštitnik će i u narednom periodu nastaviti redovno da izdaje saopštenja pozivajući na poštovanje mira, suživota, dijaloga i očuvanje stabilnosti u Crnoj Gori. U vezi sa saradnjom, istakao je da su instituciji Zaštitnika ključni partneri i prirodni saveznici Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i Odbor za ljudska prava i slobode, kao i civilni sektor kojem pripada značajan dio zasluga za uspjeh institucije Zaštitnika, jer od njih saznaju za mnoge povrede ljudskih prava. Podsjetio je da u narednom periodu predstoje izmjene Zakona o Zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore i Zakona o zabrani diskriminacije. U 2019. godini ostvarivanje prava lica lišenih slobode je bilo relativno dobro, s tim što je i broj pritužbi bio manji nego ove godine. Naglasio se da se pod pojmom “lica lišena slobode” podrazumijeva mnogo šire od pritvorenih i zatvorenih lica. Po pitanju izbjeglica, Ombudsman prati readmisiju naših građana koji su boravili u zemljama Zapadne Evrope i drugim državama sa kojima su zaključeni ugovori o readmisiji, kao i prinudno udaljenje stranaca iz Crne Gore koje može biti posledica prethodno sprovedenog postupka. Zaštitnik insistira da se poslodavci i svi koji kreiraju poslovni ambijent potrude da spriječe “socijalni udar” koji će u 2020. godini biti evidentan. Zaštitnik u mišljenjima daje preporuke i nadležnim institucijama ukazuje da preduzmu radnje i otklone povrede prava, odnosno nepravilnosti u radu koje vode povredi ljudskih prava. Određeni državni organi to prihvate, a ima i onih koji ne postupaju po preporukama Zaštitnika. Ne može se dovesti u pitanje institucija Ombudsmana na način što će se istaći da mišljenje Ombudsmana nije pravno obavezujuće, jer takva država ne može da bude država vladavine prava. U poslednje vrijeme to se ipak ne dešava. Podsjetio je da ukupan budžet institucije Zaštitnika, osim novca koji je namijenjen za zarade, iznosi oko 135.000- 140.000 eura i nastoje da sa tim sredstvima realizuju svoje aktivnosti. 

Nakon sadržajne rasprave, Odbor je jednoglasno podržao Izvještaj o radu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za 2019. godinu, o čemu će Skupštini podnijeti Izvještaj sa Predlogom zaključka.

Odbor je usvojio Informaciju o učešću predsjednice Odbora za rodnu ravnopravnost Nade Drobnjak i poslanika Momčila Martinovića na Četvrtom sastanku Upravljačkog odbora Mreže odbora za ljudska prava i rodnu ravnopravnost Zapadnog Balkana (HUGEN), održanom 26. juna 2020. godine.

U okviru Tekućih pitanja, članovi Odbora su informisani o Izvještaju Stejt Dipartmenta o trgovini ljudima, objavljenom 25. juna 2020. godine i dijelu Izvještaja koji se odnosi na Crnu Goru, koji je Odboru dostavljen od strane                   v.d. generalnog direktora Generalnog direktorata za multilateralne poslove u Ministarstvu vanjskih poslova ambasadora Veljka Milonjića.