Radionicu je organizovao Savjet Evrope u okviru Horizontalnog programa za Zapadni Balkan i Tursku – Projekta za borbu protiv ekonomskog kriminala u Crnoj Gori, a vodio je ekspert Savjeta Evrope Quentin Reed.

Radionica je nastavak aktivnosti započetih sastankom predsjednika Odbora za ljudska prava i slobode dr Halila Dukovića sa ekspertom Quentin Reed-om, održanim 21. decembra 2016. godine čiji je cilj bio da ekspert Reed prikupi informacije o praktičnoj primjeni regulatornog okvira za etiku i sprečavanje sukoba interesa kod poslanika i da definiše konkretne preporuke za unapređenje.

Na osnovu prikupljenih informacija ekspert Quentin Reed je pripremio Nacrt smjernica za poslanike i iste predstavio učesnicima radionice.

Radionicu je otvorila Angela Longo, šefica programske kancelarije Savjeta Evrope u Podgorici. Podsjetila je da Projekat za borbu protiv ekonomskog kriminala u Crnoj Gori traje tri godine, a njegov cilj je da se unaprijedi sprovođenje ključnih preporuka Grupe država protiv korupcije i Komiteta eksperata za procjenu mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Projektom su obuhvaćeni predstavnici Skupštine Crne Gore, Agencije za sprečavanje korupcije, Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva pravde, Uprave policije, Uprave za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, pravosuđa, kao i predstavnici nevladinih organizacija. Naglasila je da se pristup Savjeta Evrope temelji na uspostavljanju normi i standarda, jačanju institucionalnih kapaciteta koji se odnose na nacionalne prioritetne reforme i reforme koje proizilaze iz procesa pristupanja EU i praćenju sprovođenja zakona. Angela Longo je naglasila da Parlament treba da obezbijedi mehanizme za poštovanje Etičkog kodeksa poslanika, a da se od poslanika očekuje da ispunjavaju svoje obaveze i promovišu integritet i odgovornost u radu.

Ekspert Savjeta Evrope Quentin Reed je saopštio da bi smjernice trebalo da doprinesu unapređenju sprovođenja odredbi Zakona o sprečavanju korupcije koje se odnose na sprečavanje sukoba interesa i unapređenju sprovođenja Etičkog kodeksa poslanika. Ocijenio je da Crna Gora ima kompleksan pravni okvir u oblasti antikorupcije, ali ne postoje smjernice koje bi sve to objedinile. Ukazao je da kodeksi ponašanja i smjernice uglavnom zauzimaju specifično mjesto u antikorupcijskoj legislativi, jer nijesu obavezujući, a ni fakultativni u potpunosti. Cilj smjernica je da doprinesu razumijevanju postojećih obaveza poslanika i da pruže mapu puta za ono što zakonima nije detaljno regulisano. Primjeri sadržani u smjernicama nemaju za cilj da impliciraju da se poslanici loše ponašaju, već služe kao vodič za ponašanje u određenim situacijama.

Predstavljajući Nacrt smjernica, ekspert Reed je saopštio da je dokument podijeljen u sedam poglavlja: poštovanje zakona, imunitet, marljivost, spoljni interesi i sukobi interesa, pokloni, lobiranje i prijava prihoda i imovine. Naglasio je da su poslanici dužni da poštuju ne samo zakone, već i Poslovnik Skupštine Crne Gore i Etički kodeks koji su takođe obavezujući za njih. U glasanjima koja se odnose na predloge za imenovanje, poslanici su u obavezi da glasaju na način koji zagovara zakonitost postupka. Takođe, potrebno je da se upoznaju sa svakim aktom o kojem treba da glasaju.

Podsjećajući da se imunitet poslanika odnosi na slobodu izražavanja u Skupštini i zaštitu od krivičnog gonjenja za mišljenje iznešeno tokom vršenja dužnosti u Parlamentu, ukazao je da poslanici za koje je podnijet zahtjev za skidanje imuniteta ne bi trebalo da učestvuju u tom postupku u Skupštini, niti glasaju o zahtjevu, a poželjno bi bilo da podstaknu kolege poslanike da glasaju za skidanje njihovog imuniteta.

Kako bi poslanici obezbijedili povjerenje građana u Skupštinu, potrebno je da svoju funkciju vrše uz odgovarajuću radnu etiku, da radno vrijeme posvete parlamentarnim dužnostima i javni interes ne podređuju privatnom. Ekspert je podsjetio da je funkcionalni sukob interesa regulisan i zabranjen Zakonom o sprečavanju korupcije, ali da treba izbjegavati i situacioni sukob interesa. Dok su drugi javni funkcioneri u takvim situacijama dužni da prijave privatni interes i ne učestvuju u diskusiji i odlučivanju, poslanici su izuzeti od ove obaveze. Međutim, ekspert Reed smatra da bi i poslanici trebalo da prijave postojanje privatnog interesa, a u određenim slučajevima i da se izuzmu od glasanja. Podsjetio je na Preporuku GRECO-a za uvođenje zahtjeva za ad hoc prijavljivanje sukoba interesa poslanika.

Iako je primanje poklona u vezi sa vršenjem javne funkcije regulisano Zakonom o sprečavanju korupcije, u Nacrtu smjernica je istaknuto da je poslanik dok vrši funkciju u svakoj situaciji poslanik i svaki poklon bi se mogao povezati sa vršenjem poslaničke funkcije. Profesionalno lobiranje koje je regulisano Zakonom o lobiranju se rijetko dešava u Crnoj Gori, a prisutni su pokušaji interesnih grupa i pojedinaca da utiču na poslanike direktno, zbog čega im ekspert sugeriše da vode evidenciju kontakata sa spoljnim činiocima koji su zainteresovani da utiču na njih i njihove odluke. Prijavljivanje prihoda i imovine je zakonski dobro regulisano i uglavnom ne postoje problemi u ispunjavanju ove obaveze od strane poslanika.

U skladu sa praksom u Sloveniji, ekspert je u Aneksu Nacrta smjernica dao Predlog pisma za koje smatra da direktor Agencije za sprečavanje korupcije treba da uputi poslanicima nakon njihovog stupanja na funkciju radi upoznavanja sa obavezama u dijelu koji se tiče etike, ponašanja i prevencije korupcije.

Nakon predstavljanja Nacrta smjernica, u diskusiji je bilo riječi o: posljednjem postupku za skidanje imuniteta poslanicima Demokratskog fronta, kada je demonstrirano njihovo neprimjereno ponašanje u Skupštini, načinu upoznavanja poslanika Skupštine Crne Gore sa njihovim pravima i obavezama, odredbama Poslovnika Skupštine i procedurama za podnošenje amandmana, Planu integriteta Skupštine i obavezi prisustva poslanika sjednicama Skupštine i radnih tijela, sa akcentom na aktuelni bojkot opozicije i tim povodom predstavljen je primjer Parlamenta Albanije čijim poslanicima koji su bojkotovali rad Parlamenta nijesu isplaćivane zarade. Takođe se govorilo o mogućnostima lobiranja od strane interesnih grupa i pojedinaca u postupku donošenja zakona, prijavljivanju prihoda i imovine javnih funkcionera, kao i prijavi poklona.

U drugom dijelu radionice bilo je riječi o poštovanju Poslovnika Skupštine Crne Gore i Etičkog kodeksa poslanika.

Predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode dr Halil Duković je predstavio ključne odredbe Etičkog kodeksa poslanika, naglašavajući da ovaj akt, usvojen kao rezultat kompromisa, sadrži određene nedostatke zbog čega je neophodno pristupiti njegovim izmjenama u cilju njegove efikasne primjene. Etičkim kodeksom poslanika je utvrđeno da nadzor nad njegovom primjenom vrši Odbor za ljudska prava i slobode, a sazivanje na sjednicu zamjenik predsjednika Odbora. Kako je zamjenica predsjednika Odbora pripadala opoziciji, nijednom nije sazvala sjednicu Odbora povodom pet prijava za kršenje Kodeksa. Prvu sjednicu Odbora posvećenu kršenju Etičkog kodeksa poslanika, shodno odredbama Poslovnika Skupštine, sazvao je tadašnji predsjednik Skupštine. Međutim, sjednica, zbog nedostatka kvoruma prouzrokovanog prelaskom jedne političke strukture iz vlasti u opoziciju, nije održana. Zbog ovoga predsjednik Odbora je mišljenja da je sazivanje sjednice Odbora u vezi sa kršenjem Kodeksa potrebno regulisati na način na koji je Poslovnikom regulisano sazivanje sjednica radnih tijela. Takođe je mišljenja da treba preispitati da li nadzorom nad primjenom Etičkog kodeksa poslanika treba da se bavi Odbor za ljudska prava i slobode ili neko drugo radno tijelo. Ocijenio je da su kazne za nepoštovanje Kodeksa - opomena, javna opomena i udaljenje sa sjednice neadekvatne i nedovoljno rigorozne i da je potrebno uvesti novčanu kaznu.

U okviru diskusije govorilo se i o poštovanju radnih obaveza poslanika, učešću na sjednicama Skupštine i radnih tijela, aktuelnom bojkotu Parlamenta od strane opozicije, kao i mogućnosti uvođenja novčanih sankcija za nepoštovanje radnih obaveza i za neopravdano odsustvo poslanika sa sjednica.

Poslanici su ocijenili da će im pripremljene smjernice biti korisne u budućem radu i da će im pomoći u vršenju javne funkcije koja podrazumijeva poštovanje zakonskih propisa, Poslovnika Skupštine i Etičkog kodeksa poslanika.