Uvodno obrazloženje Izvještaja o radu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za 2016. dao je Zaštitnik Šućko Baković. Saopštio je da je 2016. godina za instituciju Zaštitnika bila radna, dinamična i izazovna. Istakao je da je unaprijeđena saradnja sa nevladinim sektorom i medijima, kao i medijska vidljivost Institucije u cilju jačanja njene prepoznatljivosti i podizanja svijesti o ljudskim pravima i načinima zaštite u Crnoj Gori. U 2016. godini Zaštitnik je imao 907 predmeta u radu, 253 više u odnosu na prethodnu godinu. Postupak je okončan u 96,47 % slučajeva, a u 2017. godinu prenešena su 32 predmeta (3,52%). Značajno je povećan i broj datih preporuka, u 115 predmeta data je 231 preporuka. Zaštitnik je ukazao na prisutnost problema “ćutanja uprave”, posebnog oblika nezakonitog ponašanja organa javne uprave. Radi se o nepostupanju organa po zahtjevima građana i ignorisanju njihovih zahtjeva. U izvještajnoj godini primljene su 122 pritužbe na rad sudova, a broj pritužbi na rad redovnih sudova je 24 % veći u poređenju sa prethodnom godinom, U oblasti ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava, čije ostvarivanje zavisi i od ekonomske moći države, Zaštitnik je imao 190 predmeta. Kao jedan od najznačajnijih događaja za Instituciju u 2016. godini, Zaštitnik je istakao akreditovanje od strane Globalnog saveza nacionalnih institucija za ljudska prava i dobijanje statusa “B”.

Članovi Odbora su ocijenili da je Izvještaj o radu Zaštitnika za 2016. metodološki dobro koncipiran, kvalitetan, detaljan i sveobuhvatan, kao i da je postignut napredak u oblasti ljudskih prava i sloboda.

Član Odbora dr Suad Numanović je ukazao na važnost uspostavljanja elektronske evidencije slučajeva diskriminacije za rješavanje problema sa kojima se institucija Zaštitnika sreće u radu. Istakao je da je za bolju i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu od velikog značaja saradnja Ombudsmana sa ombudsmanima zdravstvenih ustanova. Kao zainteresovani poslanik, Marta Šćepanović je postavila pitanje o postupanju Zaštitnika u slučaju kada starješina organa ne podnese izvještaj o postupanju po preporukama i mehanizmima koji mogu natjerati starješinu organa da postupi po preporukama Zaštitnika.

Odgovarajući na postavljena pitanja članova Odbora, Zaštitnik je istakao da je za uspostavljanje elektronske baze podataka neophodno obezbijediti finansijska sredstva u Budžetu. Takođe, istakao je da bi preporuke Ombudsmana trebalo da budu obavezujuće za starješine organa, ali da ne postoje mehanizmi za prinudno sprovođenje istih. Zaštitnik može o ovom problem upoznati Parlament, javnost putem medija ili neposredno viši organ. Takođe, ovakve probleme pokušavaju da riješe kroz direktan dijalog za starješinama organa.

Predsjednik Odbora dr Halil Duković je ocijenio da o ažurnosti institucije Zaštitnika govore statistički podaci koji ukazuju da je okončano 96,47 % predmeta, da je u 2016. povećan broj pritužbi za 28,3 % i da je Zaštitnik pokrenuo 62 predmeta po sopstvenoj inicijativi. U Izvještaju je uočio da nije podnešena nijedna pritužba iz Gusinja, Petnjice, Plužina i Šavnika, pa je sugerisao Zaštitniku da posjeti novoformirane opštine Gusinje i Petnjica, kako bi građane upoznao sa mandatom i radom institucije Zaštitnika.

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno podržao o radu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za 2016. godinu, o čemu će Skupštini podnijeti Izvještaj sa Predlogom zaključka.

U okviru druge tačke razmotren je Izvještaj o stanju zaštite ličnih podataka i stanju u oblasti pristupa informacijama za 2016. godinu, o kojem je uvodne napomene dao Aleksa Ivanović, član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacija. On je istakao da je tokom 2016. godine donesen set direktiva iz ove oblasti. Ocijenio je da broj od preko 18.000 donesenih akata i 2.867 odluka donesenih tokom 2016. godine ukazuje da je Agencija, uprkos nedostatku kadrovskih kapaciteta za postupanje po predmetima, ostvarila svoj cilj. Istakao je da ćutanje administracije znatno otežava rad, ukazujući da se ovaj ozbiljan problem može riješiti jedino političkom odgovornošću.

Član Odbora dr Suad Numanović je ocijenio da treba promijeniti svijest i edukovati mladu populaciju o radu Agencije, a da problem ćutanja administracije treba smanjiti na najmanju moguću mjeru, kroz individualnu odgovornost svakoga ko ne završava svoj posao.

Predstavnik NVO “Građanska alijansa” Zoran Vujičić je naglasio da Agencija treba da posveti posebnu pažnju pravu na zaštitu privatnosti koje posebno interesuje građane Crne Gore. Takođe, mišljenja je da treba povećati kapacitete u Agenciji, kako bi mogli blagovremeno da reaguju.

Član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacija Radenko Lacmanović istakao je da se o svim slučajevima kršenja privatnosti Agencija transparentno, decidno i jasno oglašava. Ukazao je da se Agencija u 243 slučaja obratila Direkciji za inspekcijski nadzor da izvrši kontrolu da li su prvostepeni organi u posjedu traženih informacija u slučajevima kad je prvostepeni organ tvrdio da nije u posjedu tražene informacije, a da Direkcija ni u jednom slučaju nije postupila po inicijativi Agencije. Informisao je da je Savjet Agencije u izvještajnom periodu donio odluku o podnošenju 18 inicijativa za podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih lica u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Ocijenio je da porast broja žalbi govori da su građani postali svjesniji mogućnosti da podnošenjem zahtjeva za slobodan pristup informacijama vrše demokratsku kontrolu vlasti.

Zora Čizmović iz Ministarstva unutrašnjih poslova je saopštila da se u oblasti video nadzora javnih površina sukobljavaju dva principa – sloboda i bezbjednost. Ocijenila je da su se nedavno usvojenim izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti podataka o ličnosti uspjela usaglasiti ova dva principa. Ponosna je na način na koji Crna Gora usvaja međunarodne standarde.

Predsjednik Odbora se saglasio da je izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti podataka o ličnosti napravljen značajan iskorak kada je riječ o video nadzoru javnih površina. Što se tiče ćutanja uprave, ocijenio je da je potrebno zaposliti administraciju koja je sposobna i edukovana da odgovori na sve zahtjeve.

Nakon rasprave, Odbor je jednoglasno, podržao Izvještaj o stanju zaštite ličnih podataka i stanju u oblasti pristupa informacijama za 2016. godinu o čemu će Skupštini podnijeti Izvještaj sa Predlogom zaključka.

U okviru treće tačke, Odbor je razmotrio i jednoglasno usvojio Izvještaj o radu Odbora za ljudska prava i slobode, kao radnog tijela nadležnog za nadzor nad primjenom i praćenjem poštovanja Etičkog kodeksa poslanika za 2016. godinu, sačinjen u skladu sa članom 14 stav 3 Kodeksa. Predsjednik Odbora je ocijenio da je Etički kodeks poslanika gotovo neprimjenljiv zbog činjenica navedenih u Izvještaju. Izvještaj o radu Odbora za Etički kodeks biće dostavljen Kolegijumu Predsjednika Skupštine CG na dalji postupak.

Članovi Odbora su usvojili Informaciju o učešću predsjednika Odbora za ljudska prava i slobode dr Halila Dukovića na sastanku predsjednika Skupštine Crne Gore Ivana Brajovića sa predstavnicima NVO “Mladi Romi”, održanom 5. aprila 2017. godine u Skupštine Crne Gore.

U okviru Tekućih pitanja, predsjednik Odbora je informisao članove, da zbog tri zakazane sjednice Skupštine neće biti u mogućnosti da se odazovu pozivu za učeće na Trećoj godišnjoj konferenciji o stanju ljudskih prava i sloboda u Bosni i Hercegovini, koja će održati 26. i 27 aprila 2017. godine u Neumu, u organizaciji Zajedničke komisije za ljudska prava Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.