Osnovana 20. maja 2000. godine u Ankoni, na Samitu o razvoju i bezbjednosti, Jadransko-jonska inicijativa ima za cilj unapređenje, razvoj i jačanje bezbjednosti u jadransko-jonskoj oblasti, intenziviranje saradnje među zemljama regiona i pružanje podsticaja zemljama u tranziciji ka integracionim procesima i približavanju Evropskoj uniji.

JJI čini devet država članica: Republika Albanija, Bosna i Hercegovina, Grčka, Republika Hrvatska, Republika Italija, Republika Sjeverna Makedonija, Republika Slovenija, Crna Gora i Republika Srbija.

Jadransko-jonska inicijativa se ostvaruje kroz forum za razmjenu političkih mišljenja, a istovremeno i forum za ostvarivanje multilateralne saradnje u više oblasti (saobraćaj, pomorstvo, turizam, obrazovanje, zaštita životne sredine i kulturnog nasleđa, razvoj malih i srednjih preduzeća, borbe protiv svih oblika organizovanog kriminala, ruralni razvoj).

Nakon sticanja nezavisnosti, Crna Gora je 1. juna 2007. godine postala punopravna članica JJI.

Parlamentarni okvir saradnje uspostavljen je 2001. godine u Zadru, tokom hrvatskog predsjedavanja ovom inicijativom i od tada održano je 14 konferencija predsjednika parlamenata JJI. Na kraju svake konferencije, praksa je usvajanje zajedničkih izjava, deklaracija, predloga i preporuka, u kojima se sumiraju zaključci sa održane konferencije i daju smjernice za dalje aktivnosti.

Na konferenciji održanoj u Beogradu 2012. godine, u završnim predlozima i preporukama, istaknuta je neophodnost uspostavljanja šireg okvira parlamentarne saradnje, kroz formiranje stalnih delegacija nacionalnih parlamenata pri JJI, kao što je slučaj sa drugim regionalnim inicijativama.

Crna Gora je preuzela jednogodišnje predsjedavanje Jadransko-jonskom inicijativom juna 2018. godine.