Trećeg dana Zajedničkog sastanka realizovan je Susret Parlamentarne grupe za porez, u čijem radu su učestvovali poslanici i parlamentarni zvaničnici a uvodni dio je, pod moderacijom direktora Centra za poresku politiku i upravu OECD-a, Pascal Saint-Amans-a bio posvećen temi: „Standardi G20: Urušavanje osnove i pomjeranje profita (BEPS), automatska razmjena informacija (AEOI) i poreski izazovi izazvanim digitalnom ekonomijom“. Tokom ovog dijela susreta je konstatovano da automatska razmjena podataka, kao ključni stub, obezbjeđuje cjelovitost globalnog finansijskog sistema i poreskim vlastima osigurava dostupnost svih potrebnih informacija u cilju sprovođenja utvrđene politike u ovoj oblasti. Ovom prilikom, posebno je bilo riječi o radu OECD-a po predmetnom pitanju kroz aktivnosti Globalnog foruma o transparentnosti i razmjeni informacija za poreske svrhe, koji obezbjeđuje brzu primjenu standarda razmjene informacija na zahtjev, kao i automatsko dijeljenje podataka o finansijskim računima kao značajnim elementima procesa. Tokom sprovedene diskusije, sastanak Parlamentarne grupe za porez učesnicima je obezbjedio uvid u standarde iz predmetne oblasti, proces aktuelnih pregleda i postignute rezultate s tim u vezi, sa posebnim osvrtom na važnost djelotvornost digitalne razmjene podataka i procesa u cjelosti i društvenu korist s tim u vezi.
Ovom prilikom, ispred Centra za poresku politiku i administraciju OECD-a učesnicima Zajedničkog sastanka, izlaganjima po temi, su se obratili Direktorica Odsjeka za poreske ugovore Sophie Chatel, savjetnik za poreske ugovore Maikel Evers, i Direktor Odsjeka za međunarodnu saradnju i poresku upravu Achim Pross.Tokom diskusije koja je uslijedila bilo je riječi o „Projektu osnovne erozije i prenosa profita (BEPS)“ koji predstavlja skup ključnih akcija, poput razmjene informacija, uklanjanja štetnih poreskih praksi i međusobnih dogovora u cilju obezbjeđenja primjene propisa koji regulišu primjenu poreskih obaveza saglasno namjeni. S tim u vezi, učesnicima sastanka je predstavljen program „Inkluzivni okvir o BEPS-u“, koji broji više od 100 članica, sprovodi preglede primjene BEPS-ovih akcijskih stavki o razmjeni poreskih rješenja i obezbjeđuje izvještaje s tim u vezi. Potom su se izlaganjem na temu: „Poreska transparentnost“ učesnicima Zajedničkog sastanka Parlamentarne skupštine NATO i OECD ispred Centra za poresku politiku i upravu OECD-a obratili šef Centra za razmjenu informacija Radhanath Housden, i savjetnik Andrew Auerbach, praćeno diskusijom tokom koje je istaknuto pitanje primjene međunarodnih poreskih propisa imajući u vidu visoko digitalizovanu prirodu globalne ekonomije sa posebnim osvrtom na rad Radne grupe OECD-a formiranu s tim u vezi, i predloge za rješavanje ovog, kako je navedeno, ključnog pitanja u poreskoj politici.
U poslijepodnevnom dijelu Zajedničkog sastanka Parlamentarne skupštine NATO i OECD realizovani su bilateralni sastanci sa ekspertima OECD-a i delegacijama država članica OECD-a na temu „Zdravlje“.
Zajednički godišnji sastanak NATO PA i OECD danas završava rad.
U radu Zajedničkog sastanka Komiteta za ekonomiju i bezbjednost u Parlamentarnoj skupštini NATO i Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) učestvovali su članovi stalne Delegacije Skupštine Crne Gore Obrad Mišo Stanišić i Genci Nimanbegu.
* * *
Organizacija za evropsku ekonomsku saradnju (OEEC) osnovana je 1948. godine i pruživši mogućnost prepoznavanja međusobne usresređenosti i zavisnosti ekonomija popločala put novom dobu saradnje koje je promijenilo izgled Evrope. Ohrabrene uspjehom ove organizacije i mogućnošću da se njen rad prenese i na globalnu scenu, Kanada i SAD su se priključile OEEC-u potpisivanjem nove Konvencije OECD-a 14.decembra 1960. godine, čijim stupanjem na snagu je Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) i zvanično nastala.
Danas su države članice OECD-a, njih 35, u značajnoj mjeri usresređene jedna na drugu u cilju identifikovanja aktuelnih i prepoznavanja budućih problema, rasprave o istim te analize i unaprijeđenja politike za njihovo prevazilaženje.
Svojim radom OECD državama članicama obezbjeđuje forum za razmjenu mišljenja, zajednički rad, djeljenje iskustava i znanja i iznalaženja rješenja za zajedničke probleme, poseban osvrt pri tom čineći na sveobuhvatnu analizu informacija radi predviđanja budućih ekonomskih trendova.
OECD, polazeći od činjenica i iskustva iz stvarnog života, preporučuje osmišljene politike koje imaju za cilj unaprijeđenje kvaliteta života ljudi, kroz saradnju sa preduzećima preko Savjetodavnog odbora OECD-a za poslovanje i industriju (BIAC) i radnicima preko Sindikalnog savjetodavnog odbora (TUAC). Svojim aktivnostima održava kontakte i sa drugim organizacijama građanskog društva čime zajednički djeluju u smjeru posvećenosti tržišnim ekonomijama podržanim od strane demokratskih institucija i usresređenim na podizanje standarda života građana.
Danas, OECD čini 35 država članica širom svijeta, od Sjeverne i Južne Amerike do Evrope i Pacifičke Azije, među koje se ubrajaju najnaprednije države svijeta ali i ekonomije u usponu kao što su Meksiko, Čile i Turska.
